Naslov
Primjena bakrova sulfata u suzbijanju biljnih bolesti
(Copper sulphate in control of plant diseases)

Autori
Meršnik, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2016

Stranica
33

Mentor
Topolovec-Pintarić Snježana

Ključne riječi
anorganski fungicidi, plamenjače, bakrovi fungicidi, modra galica, bordoška juha
(anorganic fungicides, downy mold, copper fungicides, copper sulphate)

Sažetak
Borba protiv uzročnika biljnih bolesti već je dugo aktualna tema. Napretkom tehnologije, kemije i znanosti možemo reći da su stvorene kvalitetne mjere i metode za zaštitu bilja od bolesti, štetočina i korova. Jedan od takvih načina suzbijanja biljnih bolesti je i primjena fungicida. Fungicidi su organske, anorganske tvari ili živi organizmi kojima suzbijamo gljive i pseudogljive, bez obzira gdje se nalazile na biljkama. Anorganske fungicide svrstavamo u skupinu fungicida s površinskim (kontaktnim) djelovanjem jer nakon njihove primjene ostaju na površini biljnih organa i onemogućuju infekcije. Najvažnije dvije skupine anorganskih fungicida su sredstva na osnovi bakra i sredstva na osnovi sumpora. Sredstva na osnovi bakra koriste se duže od stotinu godina i imaju dobro fungicidno, a također i određeno baktericidno djelovanje. Jedan od najvažnijih fungicida na bazi bakra je bakrov sulfat. Rad profesora Millardeta i prvi eksperimenti s bakrom rezultirali su Bordoškom juhom, preparat koji se koristio do danas i vrlo je uspješan u borbi protiv plamenjače (Plasmopara viticola) u vinogradima, ali se njegova namjena vrlo brzo proširila i na zaštitu od plamenjača i nekih bolesti drugih kultura. Kod nas je bakrov sulfat najpoznatiji pod imenom modra galica. Uz bakar i bakrove preparate u zadnje vrijeme se veže dosta negativnog što je dovelo do toga da od ove godine bakrovom sulfatu ističe registracija kao fungicidu s negativnim učinkom na biljku i prirodu, čovjeka i životinje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA