Pregled bibliografske jedinice broj: 901813
Imidž Hrvatske iz perspektive drugog i trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika – povratnika i useljenika u Hrvatsku
Imidž Hrvatske iz perspektive drugog i trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika – povratnika i useljenika u Hrvatsku // Hrvatska izvan domovine II Zbornik radova predstavljenih na Drugom hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku 1. - 3. srpnja 2016. / Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Korade, Mijo ; Rogić, Ivan ; Kaselj Perić, Marina (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2017. str. 401-408 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 901813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imidž Hrvatske iz perspektive drugog i trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika – povratnika i useljenika u Hrvatsku
(Image of Croatia from the Perspective of Second and Third Generations of Croatian Emigrants - Immigrants to Croatia)
Autori
Skoko, Božo ; Beljo, Adrian
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska izvan domovine II Zbornik radova predstavljenih na Drugom hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku 1. - 3. srpnja 2016.
/ Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Korade, Mijo ; Rogić, Ivan ; Kaselj Perić, Marina - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2017, 401-408
Skup
Drugi hrvatski iseljenički kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 01.07.2016. - 03.07.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
useljenici, povratnici, mladi, dijaspora, Hrvatska, imidž, percepcija, intervjui
(emigrants, immigrants, young, diaspora, Croatia, image, perception, interviews)
Sažetak
Kako Hrvatsku doživljavaju pripadnici drugog i trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, koji su nakon rođenja i školovanja u inozemstvu doselili u domovinu svojih očeva i(li) majki, odnosno baka i(li) djedova – ključna je tema ovoga rada. Autori imidž Hrvatske iz njihove perspektive istražuju na temelju polu- strukturiranih intervjua. Nastoje utvrditi kakvu su sliku stvarali o Hrvatskoj zahvaljujući utjecaju svojih roditelja i rođaka, a kako ju percipiraju danas, na temelju vlastitog iskustva. Rad se bavi i njihovom percepcijom prednosti i nedostataka života i rada u Hrvatskoj, te ju uspoređuje s onom njihovih roditelja i stranaca, koji su doselili u Hrvatsku. Rad polazi od pretpostavke kako pripadnici drugog i trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, Hrvatsku doživljavaju više racionalno, nego emocionalno, objektivnije sagledavaju njezine mogućnosti (jer imaju iskustvo života i rada u različitim državama), nisu opterećeni povijesno-ideološkim podjelama te da su se odlučili na život u Hrvatskoj na temelju vlastitih interesa. To im daje mogućnost kvalitetnije procjene imidža Hrvatske, i od domicilnog stanovništva, i od njihovih roditelja – iseljenika i povratnika. S druge strane, za razliku od stranaca, koji su se odlučili živjeti u Hrvatskoj i s kojima dijele mnogobrojne sličnosti, ipak su povezaniji s Hrvatskom i njezinim identitetom. Rad nam otkriva novu dimenziju imidža Hrvatske ali i njezine neiskorištene potencijale, koji mogu biti osnova za daljnji razvoj države i njezino pozicioniranje u svijetu. Uz to, rad ukazuje na iznimno važnu ulogu tih mladih ljudi, višeslojnih identiteta, u tim procesima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb,
Veleučilište Edward Bernays
Profili:
Božo Skoko
(autor)