Naslov
Obitelj u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić objavljenima u periodici i nakon autoričina života
(Family in the Fairy Tales by Ivana Brlić- Mažuranić published in the periodicals even posthumously to the authoress' lifetime)

Autori
Huljev, Antonija ; Bijuković Maršić, Mirta

Izvornik
Lingua Montenegrina (1800-7007) 10/2 (2017), 20; 321-331

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ivana Brlić-Mažuranić ; obitelj ; pedagoško čitanje ; bajke
(Ivana Brlić-Mažuranić ; family ; pedagogical perusal ; fairy tales)

Sažetak
Pišući „Priče iz davnine" autorica Ivana Brlić- Mažuranić u pripovjedni tekst ugrađuje ideju majčinstva i obitelji koji postaju izvorom ljudske egzistencije. I dok su „Priče iz davnine" zaokupile hrvatsku i stranu kritičarsku javnost bivajući shvaćene kao najbolja zbirka hrvatskih umjetničkih bajki, kada je riječ o autoričinim bajkama izvan te zbirke, nakon oba izdanja, i onoga 1943. godine i onoga 1993. godine, kritičke te književno- povijesne recepcije gotovo u potpunosti izostaju. Iz toga se razloga pedagoškim iščitavanjem bajki Ivane Brlić-Mažuranić objavljenim u periodici i nakon autoričina života analizira pozicija obitelji koja je bitan čimbenik i odgojni element u ovim autoričinim bajkama. Interpretacijom, metodom detekcije te analitičkim iščitavanjem ukazat će se na poziciju obitelji kao posebne odgojne vrijednosti, pokretača radnje i motivacijskoga uporišta u promatranom korpusu bajki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Filologija

Napomena
Writing the Croatian Tales of Long Ago, the authoress Ivana Brlić-Mažuranić incorporated an idea of maternity and family in the narrative text, which become a source of human existence. While the Croatian Tales of
Long Ago have preoccupied the Croatian and the foreign critic audience, having been understood as the best collection of the Croatian artistic fairy tales, subsequent to both editions, the 1943 and the 1993 one, the
critic and historico- literary receptions are almost completely absented when it comes to the authoress’ fairy tales beyond the collection. Therefore, a position of family, which is a significant factor and an
educational element in these authoress’ fairy tales as well, is being analyzed by virtue of a pedagogical perusal of Ivana Brlić-Mažuranić’s fairy tales published in the periodicals even posthumous to the authoress’
lifetime. A position of family as a special educational value, a motor of action, and a motivational stronghold in the observation of the fairy tale corpus, will be pinpointed by interpretation, detection method,
and an analytical perusal.

POVEZANOST RADA