Naslov
Ženski samostani u Dubrovniku u 17.i 18. stoljeću
(Dubrovnik nunneries in the 17th and 18th century)

Autori
Fulurija Vučić, Minela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Dubrovniku

Mjesto
Dubrovnik

Datum
28.04

Godina
2016

Stranica
162

Mentor
Janeković Römer, Zdenka

Ključne riječi
samostan, redovnice, Dubrovnik, obnova samostana, utemeljenje samostana, razlozi odlaska u samostan, ceremonija, biranje opatice, pismenost žena, obrazovanje žena, odgoj u samostanima, nabožne knjige, Benedikta Gradi, demografska kretanja
(nunneries, nuns, Dubrovnik, restoration of the nunneries, the establishment of nunneries, reasons for going to the nunnery, ceremony, elections of abbess, women literacy, women's education, education in nunneries, religious books, Benedikta Gradi, demographic trends)

Sažetak
Ženski samostani imali su posebno značenje za Dubrovnik, o čemu svjedoči i činjenica da ih je u staroj gradskoj jezgri do potresa 1667. godine postojalo čak osam. Unatoč mogućnostima koje proučavanje samostana i redovnica pruža znanstvenicima, u dubrovačkoj historiografiji ne postoji rad koji je u fokus svog istraživanja stavio redovnice. Iz tog razloga, predmet analize ove disertacije su ženski samostani u Dubrovniku tijekom 17. i 18. stoljeća. Najprije je prikazan broj samostana i njihov prostorni razmještaj do potresa 1667. godine. Potom su analizirana stradanja samostana i redovnica, njihova sudbina nakon potresa te povratak u domovinu. Obnova samostana ukazala je na veliki angažman vlade i društva oko tog pitanja čime se potvrdio stav društva i ljudi tog vremena koji su brizi o potrebitima prilazili veoma ozbiljno. O lošoj obnovi samostana svjedoče molbe redovnica tijekom 18. stoljeća, koje pomažu i u donošenju zaključka o tome kako je vlada bila bitan čimbenik u životu redovnica. Prikaz položaja žena pomogao je u objašnjenju razloga odlaska u samostane i potvrdio međuovisnost obitelji i društvenog poretka s jedne strane te postojanja velikog broja samostana s druge. Proučavanje ceremonija dalo je odgovor na niz pitanja o svakodnevici redovničkog života, što je upotpunjeno i analizom primanja djevojaka na odgoj u samostane. Kulturna misija ženskih samostana očitovala se na polju razvoja pismenosti i nastanka nabožnih knjiga pisanih hrvatskim jezikom za duhovne potrebe redovnica. Postojanje samostana utjecalo je i na druge vidove nastanka umjetnosti, kao i na mogućnost razvijanja kreativnih, intelektualnih i spisateljskih vještina kod redovnica. Naposljetku se demografskom analizom utvrdio niz zakonitosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA