Naslov
Integracija hrvatske poljoprivredne politike u europsku:iskustva i budućnost
(Integration of Croatian Agricultural Policy into European: Experience and Future)

Autori
Mikuš, Ornella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Quo vadis, ruralna Hrvatska / - Zagreb : PMF, HRZZ, 2017, 7-7

Skup
Quo vadis, ruralna Hrvatska

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Priprema, konkurentnost, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)
(Preparation, Competitiveness, Common Agricultural Policy (CAP))

Sažetak
Hrvatski proces pridruživanja Europskoj uniji (EU) popraćen je kontekstom svjetske i nacionalne ekonomske krize, a obilježavali su ga porast nezaposlenosti i negativan ekonomski rast u svim sektorima pa tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Političke odluke u sektoru poljoprivrede donesene su i predstavljene u vrlo kasnoj fazi pregovora, bez prethodnih, dovoljno transparentnih javnih rasprava. Ključni zakoni o poljoprivredi i poljoprivrednim potporama s pratećim pravilnicima usvojeni su 2009. i 2010. te ubrzo opet promijenjeni na pragu samog članstva. Takva ubrzana administrativna prilagodba nije pridonosila dobroj pripremljenosti domaćih proizvođača Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) Europske unije niti konkurentnosti na zajedničkom tržištu. Osim što su državne potpore zbog krize proračuna bile neredovite, naglo se smanjivao i broj proizvoda koji je bio subvencioniran (uparena plaćanja). Umjesto toga uveden je europski model plaćanja u kojem gospodarstvo ima pravo na određeni iznos potpore bez obzira na to kojom se proizvodnjom bavi (rasparena plaćanja). Hrvatskoj su bila na raspolaganju i sredstva iz pretpristupnih fondova SAPARD i IPARD, također prezentirana na neprilagođen način, što je posljedično rezultiralo njihovim nedovoljnom iskorištenjem u financijskom i edukativnom smislu. Trenutno hrvatska poljoprivreda ne postiže ekonomiju obujma, ima neodgovarajuću strukturu proizvodnje s visokim udjelom proizvoda bez ili niske dodane vrijednosti, pati od niskih prinosa i visokih troškova proizvodnje te nesređenosti tržišta i opskrbnih lanaca, gdje proizvođači imaju uglavnom izuzetno nepovoljan položaj. Razvoj ruralnih područja u hrvatskoj često je smatran sinonimom poljoprivrednog razvoja pa čak i kao takav ima mogućnosti u okviru mjera ZPP-a. Strukturni sektorski problemi koje treba otkloniti da bi se hrvatska poljoprivreda modernizirala i postala konkurentna mogu se riješiti ili barem ublažiti mehanizmima ZPP-a u okviru drugog stupa putem Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ostali socioekonomski i teritorijalni problemi mogu se rješavati i putem vrlo izdašnih fondova kohezijske politike. U razvijenijim članicama EU smanjeno je značenje LEADER/CLLD inicijative u korist očuvanja ekosustava, promicanja učinkovitijeg upravljanja resursima i borbe s klimatskim promjenama. U Hrvatskoj je taj pristup razvoju odozdo i dosad u praksi slabo prepoznat, najčešće zbog političke inertnosti i centralizacije u procesu donošenju odluka. Budućnost hrvatske poljoprivredne politike izravno ovisi o smjeru kojim će ići ZPP. Međutim, zbog različitih ruralnih prioriteta članica EU, predviđa se da ZPP namjerava biti još fleksibilnija u dopuštenju odabira mjera. No, hrvatski problem upravo jesu određivanje prioriteta i definiranje njihovog međudjelovanja kao što su potpora malim, velikim ili srednjim proizvođačima, zaustavljanje negativnih sociodemografskih procesa, suradnja s drugim javnim politikama, ruralna ekonomija i dr.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA