ࡱ> cVbjbjԚ .Z\Z\pR+A 8,e000"""kdmdmdmdmdmdmd$`hkzd""""""d0000reS,S,S,"0l00kdS,"kdS,S,UXl,y\00_9 (XY*Wde0eYk+jkTy\y\:kb""S,"""""ddS,"""e""""k""""""""" > :Novi mediji digitalnog doba Nada Zgrablji Rotar( Sa~etak Internet je promijenio tradicionalne medije i omoguio promjenu publike od aktivne u interaktivnu te time utjecao na stvaranje novih kulturnih obrazaca u sferi javne komunikacije. Ovaj rad, s komunikoloakog stajaliata, daje kratki uvid u digitalnu kulturu novoga vremena koju odreuju pojmovi interaktivnost, konvergencija, virtualnost i novi mediji. Tradicionalni mediji su zakonom regulirane institucije u kojima profesionalni stru njaci uz pomo tehnoloakih sredstava proizvode simboli ke sadr~aje za airoki auditorij. Internet i telekomunikacije omoguili su konvergenciju tradicionalnih medija i pojavu novih medija koji su demokratizirali druatvene procese i otvorile mogunost za nesluene promjene u medijskom komunikacijskom okru~ju. Klju ne rije i: medijska kultura, digitalna kultura, tradicionalni mediji, novi mediji, novi novi mediji, interaktivna publika Da e internet utjecati na medije i promijeniti sve ato zna i i sam medijski sustav i na in proizvodnje i konzumacije medijskih sadr~aja, te da su to suatinske promjene koje valja pratiti, znanstvenicima komunikoloake discipline je postalo jasno po etkom novoga milenijuma. Da bi se ustvrdilo na koji e se na in te promjene dogoditi osnovana je 2000. godine istra~iva ka skupina COST A 20 koja je po ela istra~ivanja pod nazivom Utjecaj interneta na masovne medije (Impact of the Internet on the Mass Media). Skupina od 50 utjecajnijih europskih medijskih eksperata dobila je zadatak istra~iti na koji e na in internet utjecati na a) tiskane medije, b) televiziju i film, c) glazbu i radio. Ve je na po etku rada istra~iva ima postalo razvidno da ne postoji samo jedan na in istra~ivanja utjecaja interneta na masovne medije nego da se ta istra~ivanja mogu provoditi na mnogo razli itih na ina, uz primjenu razli itih metoda i teorijskih pristupa. Druga va~na stvar koju su odmah istaknuli bila je da se mediji razvijaju mnogo br~e nego ato ih istra~ivanja mogu pratiti te da zbog toga svako istra~ivanje medija u ovome vremenu digitalne komunikacijske tehnologije uvijek malo zaostaje za aktualnim komunikacijskim okru~jem. Istra~ivanje je bilo o tome ato, kako i zaato utje e na promjene medijskog sustava pod utjecajem interneta. Cilj je istra~ivanja bio odgovoriti na tri temeljna pitanja: 1. kako su (tradicionalni) mediji reagirali na internet; 2. kako je publika reagirala i 3. kako se prema novom izazovu postavila medijska industrija. Drugim rije ima, zadatak je bio istra~iti ato je novo internet donio u proizvodnji medijskih sadr~aja, zna i u novinarstvu samom kao i u organizaciji posla, zatim je li i na koji na in internet utjecao na promjene publike i tree ato je za medijsku industriju zna ila pojava interneta u poslovnom smislu. Zaklju ak je bio da je internet donio promjene koje je potrebno istra~ivati te da su te promjene utjecale na kulturu komuniciranja i medijsku kulturu. Medijska kultura Rije  kultura dolazi iz latinskoga colere, ato je zna ilo: nastanjivati, uzgajati, atititi, atovati. Ona ini cjelokupno druatveno naslijee neke grupe ljudi kao ato su obrasci mialjenja, osjeanja i djelovanja zajednice ili druatva ili pak izrazi tih obrazaca u materijalnim oblicima. Kultura se kolektivno stvara i uva, ato zna i da je kolektivni fenomen, a glavno je obilje~je kulture razmjena, dijeljenje s drugima, komunikacija. Stvara se u razli itim simboli kim sustavima, podlo~na je vrlo razli itim vrijednosnim sudovima, dinami na je i promjenjiva. Medijska kultura dio je sustava kulturne tradicije druatva, a odlikuje se upravo dinami nim razvojem, promjenama i simboli kim sadr~ajima, jednako kao i svaki drugi oblik kulturnog nasljea. Mo~emo rei da je medijska kultura slo~en pojam koji se sastoji od pojmova: a) bivanje u medijskoj komunikaciji, b) aktivno sudjelovanje u medijskoj komunikaciji, c) pozitivan (eti an) odnos prema procesima medijske proizvodnje i konzumiranja medijskih sadr~aja. Medijska je kultura, dakle, aktivno i eti no djelovanje u procesu medijske komunikacije kojim se pridonosi kolektivnom inu javne razmjene dobara kako ato su informacije, umjetni ki sadr~aji i sli no. Kroz medije se prikazuju svi oblici druatvenih ponaaanja i kulturnih sadr~aja. Kultura je medijatizirana, ato zna i da izmeu publike i realnosti interveniraju na svoj na in mediji ato dalje zna i da kultura u medijima nije realnost nego konstrukcija. Medijsku kulturu treba razumjeti mnogo aire od medijskih sadr~aja. Medijsku kulturu ine ljudi, ponaaanje i predmeti odnosno svi simboli ki proizvodi i sve medijske djelatnosti kao komunikacija s korisnicima. Medijska je kultura u stalnom procesu pretvaranja predmeta, umijea, dobara i usluga u robu na tr~iatu. Medijska industrija predstavlja u suvremenom svijetu jedan od najva~nijih i najunosnijih poslova. `to je medijska industrija? Medijska industrija je oblik poduzetniatva koji uklju uje filmsku industriju, radio i televizijski program, video, videoigre, glazbu, tiskanja novina i knjiga i druge neosobne (non-personal) sadr~aje (Kung i dr., 2008). Medijska industrija regulirana je nacionalnim zakonodavstvom u skladu s europskim standardima. Drugim rije ima, ako govorimo o medijskoj industriji u naaoj zemlji, onda to zna i da ima sva prava i obaveze koje propisuje Direktiva o AV medijima Europske komisije, a to su prije svega medijska i kulturna raznolikost u proizvodnji medijskih sadr~aja i zaatita europskog odnosno nacionalnog kulturnog nasljea. Kultura u medijima U medijima se medijatiziraju svi oblici kulturnih izri aja, a mogu se razlikovati najmanje 4 tipa kulturnih podru ja. To su: tradicionalna kultura (pu ka, narodna) elitna kultura masovna kultura (popularna ili pop kultura) digitalna kultura. Svaki od tih fenomena pokriva posebno podru je kulturne proizvodnje i definira se posebnim aktivnostima, predmetima i djelatnostima. Za tradicionalnu kulturu vezuju se obi aji, noanje, razna odjea i rekviziti, glazba, govor, usmena knji~evnost, obredi i ponaaanja. Dijelovi tradicionalne kulture su folklor, usmena knji~evnost, narodne pjesme, juna ki epovi, legende, mitovi, rituali, naivno slikarstvo i kiparstvo, ru ni radovi, hrana. Sve se to u narodu uva, odr~ava i prenosi s generacije na generaciju, kako i rije  tradicionalno sama po sebi zna i budui da dolazi od latinskog traditio ato zna i prenoaenje, predaja, predavanje. Za elitnu kulturu vezuju se pojmovi kao ekskluzivnost, elitizam, odabrani dio druatva, posebna znanja, posebna edukacija. Elitna kultura manifestira se u sadr~ajima kao ato su knji~evnost (poezija, romani, drame), klasi na glazba i jazz, zatim kroz razli ite izvedbene oblike, kazaliane predstave, koncerte, opere, balete, promocije knjiga, umjetni ke performanse, specijalizirane kulturne radijske i televizijske programe. Tu umjetnost realiziraju pisci, glumci, operni pjeva i, umjetnici slikari i kipari, kriti ari, a rekviziti i scenografija druga iji su od onih koji prate tradicionalnu umjetnost pa umjesto noanji, elitna umjetnost njeguje kostimografiju, modne performanse i specijalne oblike visoke mode. Za sve navedeno potrebna je posebna i specijalizirana edukacija u razli itim znanstvenim i umjetni kim institucijama. Masovna kultura je urbana kultura koja je nastala s pojavom medija i mlaa je od tradicionalne i elitne kulture. Usko je vezujemo uz medije, uz pojavu filma, radija i televizije. Na neki na in suprotna je elitnoj po svojoj demokrati nosti i dostupnosti svim slojevima druatva bez obzira na znanje, obrazovanje, druatveno podrijetlo, materijalni status. Nastaje daleko od formalnih institucija druatva, daleko od fakulteta, akole, crkve, muzeja. Dostupna je i privla na velikom broju ljudi, proizvodi masovne kulture uglavnom su stereotipizirani i standardizirani te time prilagoeni airokoj publici. Ipak, pop kultura nije ni jednostavna ni jedinstvena, nju odlikuje eklekti nost, sastoji se od razli itih stilova, ~anrova, oblika i pravaca. Na mnogo na ina masovna kultura pridonosi modernizaciji i demokratizaciji druatva kao i druatvenom bogatstvu. Pop kultura ili masovna kultura posebno je zanimljivo podru je istra~ivanja u danaanjem vremenu novih medija. Ona ve podu~e nije viae sotonizirano podru je ljudske djelatnosti ni prijetnja elitnoj kulturi kako su to mislili predstavnici. Od teoreti ara Frankfurtske akole pa sve do danas, traju suprotstvaljena mialjenja o tome hoe li masovna kultura uniatiti kulturu uope, je li ona atetna i opasna za razvoja duhovnosti i umjetni kog izraza. Spominju se trash proizvodi medijske industrije, ki , trivijalnost i banalnost. No s druge strane, masovna kultura je nastala kao opozicija elitnoj, kao potreba naroda za svojim izra~avanjem u podru ju umjetni kog i ona je ljudima potrebna. Osim toga, masovna kultura ili pop kultura proizvela je mnogo vrhunskih umjetnika i u slikarstvu i u kiparstvu i u glazbi i u drugim umjetnostima, bez kojih bi svijet bio mnogo siromaanije mjesto. Engleska kraljica je odlikovala Beatlese i Mary Quant, a Akademija je Bobu Dylanu dodijelila Oscara. Masovna kultura je esto otpor prema institucionalnoj mainstream kulturi i nedostupnoj elitnoj kulturi i ima svoje va~no mjesto u demokratskim procesima druatva. Digitalna kultura Digitalna kultura je kultura naaega vremena, kultura digitalnog doba, kultura novoga milenija. Ona je  dio kulture druatva, dio kulturne politike druatva te ozna ava proces transformacije same ideje kulture u druatvu (Zgrablji Rotar, 2011: 38). Vezuje se uz tehnologije i komunikacijski tehnoloaki napredak. Digitalna kultura spaja sve vrste umjetnosti i predstavlja specifi an na in konzumacije kao i proizvodnje kulturnih sadr~aja. Digitalna kultura, kao i elitna, takoer pretpostavlja specifi nu vrstu obrazovanja. Graani bez potrebne edukacije, kao i kod elitne kulture, ne mogu ostvariti pravo sudjelovanje u procesima nove digitalne kulturne scene. Neki od pojmova koji odreuju digitalnu kulturu su: virtualnost, mobilnost, konvergencija, interaktivnost, digitalizacija, nova publika, novi mediji, medijska industrija, medijska revolucija. Konvergencija je kompleksan pojam digitalne kulture. Knjiga Ambivalence Toward Convergence. Digitalization and Media Change donosi razli ita multidisciplinarna teorijska istra~ivanja koja iz perspektive druatvenih znanosti, kulturalnih studija, semiotike lingvistike i filozofije povijesti ideja, razli ito pristupaju tuma enju toga pojma. Konvergencija medija je u najjednostavnijem tuma enju komunikacijske discipline omoguena spajanjem triju platformi: broadcastinga (emitiranja radija i televizije), interneta i telekomunikacija. Pri tome se dogaa preoblikovanje u nove izri aje i sadr~aje, sasvim nova vrijednost i kvaliteta. Novine koje su konvergirale u portal, nisu viae stare novine, nego jedan novi mediji s novim osobinama iako je zadr~ao i neke osobine staroga. Blog koji nastao iz dnevnika, novi je izraz i novi medij i tako dalje. / P. David Marshall u svojoj knjizi Nova medijska kultura (2004) piae kako New York Times svakoga utorka posveuje jednu rubriku novim tehnoloakim ureajima digitalnog doba, digitalnim gadgetima, najnovijim generacijama mobilnih telefona, novim ra unalnim programima. Opisuje ih se, analizira i raspravlja o njih (,.68:bdfhx: , 6 P DFHJﵠ}n}nbn}n}n}SDh:h:CJOJQJaJhWh:CJOJQJaJhWCJOJQJaJhWhWCJOJQJaJhWhuCJOJQJaJh:h:5CJOJQJaJh:) j*hh:0J5CJOJQJaJhh:5CJOJQJaJhW5CJOJQJaJh:ho*5CJOJQJaJh:5CJOJQJaJh:h:5CJOJQJaJ8:fhxHJHJd|#(8,2234 $da$gds6 $da$gdp $da$gdhdgdWgd:$a$gd:$a$gd:JhjFHJVX^@bӸvgXIXXvgghWh:CJOJQJaJhWh vCJOJQJaJh[h vCJOJQJaJhWCJOJQJaJhCJOJQJaJh:CJOJQJaJh[ho*CJOJQJaJhuh:CJOJQJaJhuCJOJQJaJhuh}YCJOJQJaJhuhuCJOJQJaJh}Y5CJOJQJaJh:h:5CJOJQJaJNnbd~4@\۱ϢۢϢϢϢϱϱuehqho%5CJOJQJaJh[hqCJOJQJaJh[h{2CJOJQJaJh[hhCJOJQJaJh[hJYCJOJQJaJh[hvCJOJQJaJh[ho*CJOJQJaJhqCJOJQJaJh[hE CJOJQJaJ)jh[h v0JCJOJQJUaJ#`hlnp l B!T!V!X!j!$"L"z$$$$$ %%&Z&l&.'о௞|kkZZZ hqho%CJKHOJQJaJ hqhjCJKHOJQJaJ hqhd4CJKHOJQJaJ hqhpCJKHOJQJaJ hqhvCJKHOJQJaJhqhpCJOJQJaJ"hqhd46CJOJQJ]aJhqhd46CJOJQJaJhqhd4CJOJQJaJhqh>F5CJOJQJaJ.'0'''((((((<)J)P)n))))))))***,***п΅~~m~~[I#hqh):3CJKHOJQJ\aJ#hqhd4CJKHOJQJ\aJ hqhs6CJKHOJQJaJ hqhd4CJKHOJQJaJh($CJKHOJQJaJ hqh):3CJKHOJQJaJ hqhqCJKHOJQJaJ hqhvCJKHOJQJaJ hqhWCJKHOJQJaJ hqho%CJKHOJQJaJhqCJKHOJQJaJ**T++++4,6,8,,-- - -0--,.d.f/ɺɺɩɔjjU@U(hqh}1`CJKHOJQJaJmHsH(hqhe>"CJKHOJQJaJmHsH(hqho%CJKHOJQJaJmHsH(hqhs6CJKHOJQJaJmHsH(hqh):3CJKHOJQJaJmHsH hqho%CJKHOJQJaJh($CJKHOJQJ\aJ#hqhs6CJKHOJQJ\aJ#hqh):3CJKHOJQJ\aJ#hqho%CJKHOJQJ\aJf/~///11222333344ԿwgWK<-<hqhCCJOJQJaJhqh0 ?CJOJQJaJh($CJOJQJaJhqho%5CJOJQJaJhqhv5CJOJQJaJhqh}1`CJOJQJaJ#hqh):3CJKHOJQJ\aJ"hqCJKHOJQJaJmHsH(hqhqCJKHOJQJaJmHsH(hqh}1`CJKHOJQJaJmHsH(hqhe>"CJKHOJQJaJmHsH+hqhe>"6CJKHOJQJaJmHsH44^4`4b4d444444X56 688999~:;;==@z@|@@AZAA噊zkk\k\h[h}hCJOJQJaJh[h(CJOJQJaJhh8V6CJOJQJaJh[h8VCJOJQJaJh[h=CJOJQJaJhqh=6CJOJQJaJhqh8VCJOJQJaJhqho%CJOJQJaJhqh0 ?CJOJQJaJhqh=CJOJQJaJhqCJOJQJaJ4b4444 69|@ P"PFPV]Z\v~$ d^ a$gdZ}K $da$gdh $da$gdN $da$gd=$ & Fda$gd0 ?$ & Fda$gd=ACDDLDPDDDDDE(E,E:EFzFFFFFF"GHJJhKNnOOP P"PǸ⸬ǔymamRh[hU CJOJQJaJhi=CJOJQJaJhDeCJOJQJaJh^P"CJOJQJaJh+.h+.CJOJQJaJh+.CJOJQJaJh+SCJOJQJaJh:CJOJQJaJh[hCJOJQJaJh[hNCJOJQJaJhqCJOJQJaJh[h}hCJOJQJaJh[hCJOJQJaJ"PFPjPPPPQQQR4RjRRRRR.UUUUUUUVVVWhWWWඪћьрььthXKh%6CJOJQJaJh= \h%6CJOJQJaJh%CJOJQJaJh}1`CJOJQJaJhxCJOJQJaJh[h{tCJOJQJaJh[hNCJOJQJaJhi=CJOJQJaJh[hwsCJOJQJaJhDeCJOJQJaJh[hCCJOJQJaJh[hvCJOJQJaJh+ShU 5CJOJQJaJW0X8ZZZZ[]]]]^&^B^^^^__z__`zz̿ܤuiZJZ>Z"2 Z̰wh\h]CJOJQJaJh]h7`CJOJQJaJh.tCJOJQJaJh+Sh7`CJOJQJaJh[h1uCJOJQJaJh[h7`CJOJQJaJh+Sh7`5CJOJQJaJh+SCJOJQJaJh[h$P.CJOJQJaJh[h!CJOJQJaJ)jh[h$P.0JCJOJQJUaJ!ZnīƫʬҬ&(NPR|~ڭޭ":ǻ֜֍}p}ddUh]h1uCJOJQJaJh=sCJOJQJaJ *h.tCJOJQJaJ *h]h$BCJOJQJaJh[h$BCJOJQJaJh[h$B5CJOJQJaJh]h$BCJOJQJaJh.tCJOJQJaJh[h1uCJOJQJaJh]CJOJQJaJh[h7`CJOJQJaJh[h]CJOJQJaJް<TV\f:<@VbdѸјш|m]N|BBh=sCJOJQJaJh[h$BCJOJQJaJh[h$B5CJOJQJaJh]h$BCJOJQJaJh]CJOJQJaJh[h^5CJOJQJaJh]h^6CJOJQJaJ *h h^CJOJQJaJ *h=sCJOJQJaJh CJOJQJaJh[h^CJOJQJaJh[h1uCJOJQJaJh[h1u5CJOJQJaJdpr68fh048Lҷ Ftٲٲٲ売唈xhh]h]5CJOJQJaJh]h}1`5CJOJQJaJh= \CJOJQJaJh[haCJOJQJaJh[h^8CJOJQJaJh[hwCJOJQJaJh]CJOJQJaJh:CJOJQJaJh]CJOJQJaJh=sCJOJQJaJh[h^CJOJQJaJ#(*,VBdpx(8DFHjn൦ԵԵԵԵԇwh[hws6CJOJQJaJh[hwsCJOJQJaJh[h}1`6CJOJQJaJh[hhx6CJOJQJaJh[h}1`CJOJQJaJh[hI 6CJOJQJaJhI CJOJQJaJh[hI CJOJQJaJh]hJY5CJOJQJaJ(|dFzjX8xz| dgd v$a$gd+S$a$gd+S$a$gd: $da$gdh $da$gdI nBDFZ\jln0Vz<hjֺʮ֞ʒvfvWHh[h0 ?CJOJQJaJh[h= \CJOJQJaJh= \h= \6CJOJQJaJh= \CJOJQJaJh= \h C6CJOJQJaJh CCJOJQJaJh]hI 6CJOJQJaJh CJOJQJaJh[hI 6CJOJQJaJhI CJOJQJaJh[hI CJOJQJaJhwsCJOJQJaJh[h{2CJOJQJaJ$&DPRTVXZl&468ɽ孢{s{{{g{sh:hE 6OJQJhqOJQJh:hE OJQJh:h vOJQJ!jh:h v0JOJQJUh:h:OJQJ j*h:h:0JOJQJhCJOJQJaJhCJOJQJaJh[h0 ?6CJOJQJaJh[h0 ?CJOJQJaJh]CJOJQJaJ"8:<dfxz|~лyjf^Shd hd CJaJh+SCJaJhWjhhUmHnHu*h--mHnHu*hhjhhUjhKUhKh$P.h+SCJOJQJaJh+Sh$P.CJOJQJaJ)jh+Sh$P.0JCJOJQJUaJh+Sh#OJQJh[h#CJOJQJaJ)jh[h#0JCJOJQJUaJ "PRTV $da$gdhgdd $a$gdd $a$ dgd v "$PRTVh[h0 ?CJOJQJaJhKhd hd hd CJaJh+SCJaJh^8 ,1h. A!"#$% Dd!!D  3 @@"? s666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH jj o* Heading 1$$@&)B*CJ OJPJQJaJ mHph.tsHtHjj o* Heading 2$$(@&)B*CJOJPJQJaJmHph.tsHtHDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List H`H o* No SpacingCJ_HaJmHsHtH R/R o*Heading 1 CharCJ OJPJQJ^JaJ ph.tZJZ o*Subtitle  & F%@B*CJPJaJmHphZZZsHtH@/!@ o* Subtitle Char@PJphZZZR/1R o*Heading 2 CharCJOJPJQJ^JaJph.tT@BT  v0 Footnote Text dCJaJmHsHtHD/QD  v0Footnote Text CharCJaJ@&`a@ v0Footnote ReferenceH*>r> h0Header p#d.. h0 Header Char> @> h0Footer p#d.. h0 Footer Charj@j d4 List Paragraphd^m$CJOJPJQJ^JaJtH4U 4 d40 Hyperlink >*ph*W * D`Strong5\`^` ^0 Normal (Web)ddd[$\$CJOJPJQJaJtHPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 1Y$/b>V(@V (@CV! ***-J.'*f/4A"PWzPĞZdn8V02345678:;<hijkmnopqstuw4V19lrv888V_ $&-!8 @R (  & c #(E+  3  "N ?  >%>%>%sX2C2C0V2Cc #(E+n   c $X99?"c #(E+2   \3333>_s1035#" ?   D_s1036#"    2   \>_s1037#" z!"#  D_s1038#" " c%# 2  \>_s1039#"  yj!#  D_s1040#" " # B S  ?8V !!tx~ B2<wN^ ]!b!2#6#7#<#d#j###''''''''''((A)N)**++\,d,,,5-=-.... 0 0E0M0[0^0_0b011456677T<X<]<j<k<q<@@HHIIJ!JKKKKKKMMO O O"O#O+O5O;OWO^OhOpOqOvOxOOOOOOOOOO PP.P5P?PEPHPQPaPePlPpPqPzPPPPPPQ=QDQNQVQ^QiQjQpQqQ|Q~QQQQQQQQ RRpRvRxRRRcSjSSS TTT,T4TJTQT^TaTTTTTTTTUUUUeUgUzUUUUUV;V>V@VAVCVDVFVGVIVJVhViVVV24;<#%rs z | MNwy  01?@kl~=>$$"$#$v'w'....778888 =!===??(?)?T@U@i@j@@@@@CCEEJGKG H HCIDIJJNLOLNNOO=O>OwOxOOO P PGPHPPPPPV@VAVCVDVFVGVIVJVhViV}VVVVVVV')oRpR,S.STT=V>VJVeViV~VVVVfCK. }?B Cl ud8'ΎFv?!r x!ZB*(#X[sH)Y +JB'DNGNLNo9Po|Q }cLev!-|.l}dvr ^`OJQJo(u TT^T`OJQJo(u $$^$`OJQJo(u   ^ `OJQJo(u   ^ `OJQJo(u ^`OJQJo(u dd^d`OJQJo(u 44^4`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u   ^ `OJQJo(u   ^ `OJQJo(u   ^ `OJQJo(u }}^}`OJQJo(u MM^M`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u   ^ `OJQJo(u RR^R`OJQJo(u ""^"`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o( ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u pp^p`OJQJo(u @ @ ^@ `OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u ^`OJQJo(u PP^P`OJQJo(uh ^`o(hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( PP^P`OJQJo(l}!-|'D }?eNGfCK uv?! +Q[sH) }cNo9P' *( x!β%rȁ(n?~f"]EܸDvvT} >Sns,dtaF}:Nh󪨒}"GR ≰z2R n8H`,7ƀ/H<괱 &VzL2Yj ʅ&z=,'6~fPh`v|H0-\膓r.FB!j9<~"r>/~[x&8^BОv6yA"!0XʍNF,l 9()VUff"f\DzʌwJhUR QIb6?fp8xV|H;b|R /[Ѡj0Pz-$d t|~|ՊB({A]0 Rbv' ڳaĩfyF.^s&{0\HdZ6J~}8TVܖFؙޏ $?B~R1LG#39? xC7~A xmA1LG1ZJNKVM&u#H:U[(p#\U_/#0=U2?(#% VqK-##"^P"h/#o%^v(%+--$P.):3d4s6hx6^8=i=0 ?2DZ}KN+S8V!jXJY}Y= \}1`7`c`cDelHij$6nws vw9(Dp>FWqC=s#+..t{tU 1uKxa}h]{2E [H%($:o*qq$B C!QahpRrR@(((( !#$%'+,V  &,.6:DJNPRV^zUnknown G.[x Times New Roman5Symbol3. .Cx Arial7@Cambria7.*{$ CalibriC.,*{$ Calibri Light?Wingdings 3?Wingdings 2?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1WWM #F * I ,!0FRQVJQIP  $Po*2! xx Nada Zgrablji RotarNada Zgrablji RotarT             Oh+'0t  0 < HT\dlNada Zgrablji RotarNormalNada Zgrablji Rotar2Microsoft Office Word@F#@~* @~*  M #F ՜.+,0 hp|  *FR  TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry F+9 @Data y1TablekWordDocument .SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore 9 0_9 YEV5Y50==2 9 0_9 Item  6PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q