Pregled bibliografske jedinice broj: 900859
Projekcije kretanja broja stanovnika ruralnih područja Hrvatske do 2031.
Projekcije kretanja broja stanovnika ruralnih područja Hrvatske do 2031. // Quo vadis, ruralna Hrvatska? / Lukić, Aleksandar (ur.).
Zagreb, 2017. str. 6-6 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 900859 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Projekcije kretanja broja stanovnika ruralnih područja Hrvatske do 2031.
(Population Projections of Croatian Rural Ares by 2031)
Autori
Zupanc, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Quo vadis, ruralna Hrvatska?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska, stanovništvo, projekcije, ruralna područja
(Croatia, population, projections, rural areas)
Sažetak
Istraživanje demografskog stanja i procesa u ruralnim područjima Hrvatske jedan je od temeljnih preduvjeta promišljanja njihove budućnosti. Kako bismo spoznali osnovne karakteristike stanovništva u ruralnim područjima Hrvatske i izradili projekcije kretanja do 2030.odabrali smo sljedeće polazne podatke: 1) opće (ukupno) kretanje stanovništva 2001.-2011. (indeks promjene) ; 2) prirodno kretanje 2001.-2014. i 3) doseljeno i odseljeno stanovništvo 2011.-2014. Na tim smo podacima temeljili četvrtu cjelinu, a to su projekcije stanovništva u ruralnim područjima Hrvatske za godine 2021. i 2031. Ruralna područja u ovom istraživanju obuhvaćaju područje Hrvatske na razini općina/gradova iz kojih su izdvojena naselja gradskog tipa veća od 5000 st. Demografske projekcije suočene s brojnim ograničenjima iz kojih proizlaze rizici njihove preciznosti. Osim veličine populacije, drugi faktor koji utječe na projekcije jest projekcijsko razdoblje. Što je ono dalje, vjerojatnost otklona između predviđenih (očekivanih) i ostvarenih demografskih promjena je veća. Stoga, treba voditi računa o tome da projekcije ne mogu dati posve pouzdan odgovor o budućnosti populacije tj. općem (ukupnom) kretanju stanovništva na nekom području. Izrađene su dvije varijante projekcije. Prva varijanta projekcije temelji se na broju stanovnika 2001. i 2011. tj. stopi aritmetičkog rasta odnosno pada broja stanovnika između dva susjedna popisa. Druga varijanta temelji se na posljednjim dostupnim podacima službene statistike o sastavnicama ukupnog kretanja stanovništva: prirodnom kretanju i migraciji 2011.-2014. Prema tim podacima izračunate su stope te izvršena ekstrapolacija do ciljnih godina 2021. i 2031. Poznavajući demografske prilike u pojedinim područjima Hrvatske, te imajući u vidu problem poratnih područja u kojim tzv. fiktivno popisano stanovništvo remeti objektivnost projekcije, smatramo da je druga varijanta realnija te smo se u daljnjim istraživanjima oslanjali na upravo na nju. Prema toj varijanti, broj stanovnika će rasti u 132 jedinice, u 411 će biti na djelu depopulacija, a u dvije općine (Podgora i Tinjan) broj stanovnika će stagnirati. Prostorno gledajući, prema odabranoj varijanti projekcije rast očekujemo u okolici Zagreba („zagrebački prsten“), području zapadne obale Istre, okolici Rijeke i Splita, dijelu kvarnerskih i sjevernodalmatinskih otoka. Pogranično područje Dalmatinske zagore, Like, Korduna i Banije izdvaja se kao područje s najnepovoljnijim trendovima. Nepovoljni procesi u šest općina (Civljane, Ervenik, Kijevo, Biskupija, Gvozd, Dvor) toliko su izraženi da im do 2031. prijeti izumiranje (Civljane čak i ranije) pa ih možemo tretirati kao demografski izrazito ugrožena područja.
Izvorni jezik
Hrvatski
