Pregled bibliografske jedinice broj: 900726
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i neživa okolina u bolnici
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i neživa okolina u bolnici // Knjiga sažetaka CROCMID 2016. / Fijuček, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju ; Hrvatsko društvo za infektivne bolesti, 2016. str. 69-70 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 900726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi i neživa okolina u bolnici
(Healthcare associated infections and hospital environmental surfaces)
Autori
Škrlin, Jasenka ; Grgurić, Dubravka ; Košćak, Valentina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka CROCMID 2016.
/ Fijuček, Marija - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju ; Hrvatsko društvo za infektivne bolesti, 2016, 69-70
Skup
11.hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i 8. hrvatski kongres o infektivnim bolestima
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 20.10.2016. - 23.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (IZS), automatizirana dekontaminacija prostora (ADP)
(Healthcare-associated infections (HCAIs) , automated area decontamination (AAD))
Sažetak
Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (IZS) imaju ozbiljne posljedice i za pacijente, ali i za zdravstvene ustanove. Morbiditet i mortalitet od spomenutih infekcija je znatan, a povećava se ako su uzrokovane multirezistentnim mikroorganizmima (MRO). Sve više postoji dokaza da onečišćenje (kontaminacija) nežive okoline u zdravstvenim ustanovama s Clostridium difficile i MRO kao što su meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin rezistentan enterokok (VRE) ili Acinetobacter baumannii doprinosi težini infekcija povezanim sa zdravstvenom skrbi. Ručno čišćenje i dezinfekcija nežive okoline u zdravstvenim ustanovama (dnevno, ali i pri otpustu bolesnika) bitni su elementi prevencije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. U zdravstvenim ustanovama, kontaminirana neživa okolina je ključni čimbenik za prijenos bolničkih patogena. Redovito ručno čišćenje i dezinfekcija eliminira vidljivu nečistoću te smanjuje biološko opterećenje okoliša i rizik od prijenosa, ali isti postupak ne može biti efikasan i za sve kontaminirane površine. Tehnologija automatizirane dekontaminacije prostora (ADP) može postići više skladniju i sveobuhvatniju dezinfekciju od ručne metode, ali je za istu metodu izazov dokazati svoju djelotvornost u randomiziranom ispitivanju multiplih intervencija potrebnih za smanjenje stope infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi. U periodu dok se ne dobiju rezultati iz multicentričnih opservacijskih studija, ADP tehnologija bi trebala biti dodatni postupak ručnom čišćenju i dezinfekciji u ukupnom, višeslojnom sustavu prevenciji i kontroli bolničkih patogena te promicanju sigurnosti pacijenata. Potrebna su daljnja istraživanja djelotvornosti i isplativosti ove nove tehnologije, uz određivanje pogodnog trenutka za najbolju primjenu istoga. S obzirom na sve veći interes za ADP kao alternative ili nadopune ručnim postupcima dezinfekcije prostora, postoji jasna potreba za namjenskom smjernicom ili standardom za automatiziranu dekontaminaciju prostora. Referentne vrijednosti standarda mogu biti nadahnute postojećim suspenzijskim standardima, ali se moraju prilagoditi specifičnostima i ciljevima dezinfekcije prostora
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Dubrava",
Zdravstveno veleučilište, Zagreb