Pregled bibliografske jedinice broj: 900368
Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva
Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva // Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe, 3 (2017), 167-178 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 900368 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Apokrifni popis plemićkih rodova Bosanskoga kraljevstva
(Apocryphal List of Nobility Kindreds in the Bosnian Kingdom)
Autori
Ćosić, Stjepan
Izvornik
Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe (0351-4552) 3
(2017);
167-178
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Popis bosanskoga i humskoga plemstva ; Marijan Lekušić ; Andrija Kačić Miošić ; Luka Vladmirović ; Makarska ; Fojnica ; Budim ; ilirska heraldika ; Fojnički grbovnik ; Korjenić-Neorićev grbovnik ; Gabrijel Kolinović Šenkvički ; Josip Jakošić ; Martin Juraj Kovačić ; Grgur Ćevapović ; Euzebije Fermendžin.
(he list of the Bosnia and Hum nobility ; Marijan Lekusic ; Andrija Kacic Miosic ; Luka Vladmirovic ; Makar-ska ; Fojnica ; Buda ; Illyrian heraldry ; the Fojnica Armorial ; Korjenic-Neoric armorial ; Gabrijel Kolinovic Senkvicki ; Jo-sip Jakosic ; Martin Juraj Kovacic ; Grgur Cevapovic ; Euze-bije Fermendzin.)
Sažetak
Dulje od dva stoljeća u historiografiji i publicistici prisutne su veoma slične verzije popisâ plemićkih rodova Bosne i Huma iz predosmanskoga doba. Jedna inačica objavljena je i u dvjema poznatim zbirkama izvora za povijest BiH čime je popis dobio na znanstvenoj vjerodostojnosti. Međutim, podatci o podrijetlu i nastanku popisa ne potvrđuju njegovu autentičnost. Popis je jedan od apokrifnih dokumenata koji je nastao u sklopu tzv. ilirske heraldike. Riječ je o kompleksnom ideološkom fenomenu koji se razvijao na tragu protuosmanske politike 17. i 18. stoljeća, s ciljem da se legitimiraju feudalni interesi određenih rodovskih krugova, kao i "povrat" njihovih privilegija i posjeda, prvenstveno na području BiH. Na tu tradiciju pozivali su se i neki rodovi Makarskoga primorja, a u makarskom se franjevačkom samostanu čuva i najstariji prijepis popisa kojega je, prema jednoj vijesti, 1724. iz Fojnice donio fra Marijan Lekušić. Popis se sastoji od donekle modificiranog i proširenog slijeda rodova iz Fojničkoga grbovnika koji je nastao nakon 1675. godine. Znatnom broju rodova u popisu je dodano i mjesto podrijetla i to na temelju spoznaja o njihovu zavičaju početkom 18. stoljeća. Nakon makarske verzije popisa koju su publicirali fra Andrija Kačić Miošić i fra Luka Vladmirović, pojavio se i veoma sličan popis što ga je u franjevački samostan u Budimu iz Bosne donio fra Josip Jakošić. Godine 1789. Martin Juraj Kovačić tiskao je taj popis kao dodatak knjizi Gabrijela Kolinovića. Prema budimskoj inačici popis su kasnije, u svojim zbirkama vrela, objavili Grgur Ćevapović i Euzebije Fermendžin. Širenje i nekritičko prihvaćanje apokrifnih podataka iz popisa i drugih izvora ilirske heraldike prouzročilo je brojne pogrješke i zablude u genealoškim i heraldičkim istraživanjima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest