Pregled bibliografske jedinice broj: 900245
Tijelo u tekstu, tijelo teksta : Marinkovićev 'Kiklop'
Tijelo u tekstu, tijelo teksta : Marinkovićev 'Kiklop' // Tijelo u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi : 45. seminar Zagrebačke slavističke škole / Brković, Ivana ; Pišković, Tatjana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2017. str. 59-74 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 900245 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tijelo u tekstu, tijelo teksta : Marinkovićev
'Kiklop'
(The Body in the Text, the Body of the Text : Ranko
Marinković's 'Cyclops')
Autori
Čale, Morana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
ISBN
978-953-175-629-7
Skup
Tijelo u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi : 45. seminar Zagrebačke slavističke škole
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 22.08.2016. - 01.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Ranko Marinković ; Kiklop ; tekst ; tijelo ; duša ; duh ; utjelovljenje ; rastjelovljenje
(Ranko Marinković ; Cyclops ; text ; body ; soul ; spirit ; incarnation ; disincarnation)
Sažetak
Prilog se bavi problemima tekstualnih tijela u romanu Kiklop (1965) Ranka Marinkovića u dvojakom smislu. Prije svega, razmatra načine na koje pripovjedna proza tematizira ljudsko tijelo sa stajališta njegove višestruke heteronomije, a zatim i mogućnosti autoreferencijalne alegoričnosti fikcijskih prikaza tjelesnosti. U pogledu raspona tjelesne motivike, osobito se ističe obrazac proturječne žudnje da se tijelo uništi kako bi se njegov razvlašteni vlasnik spasio od smrti, žudnje koju protagonist- fokalizator pripovijedanja, Melkior Tresić, nehotično dijeli s likovima barem dvojice svojih duhovnih očeva. Paradoksalnome ustroju samorazornosti izabranih pripovjednih primjera pristupa se kroz usporedbu s aporetičnim učinkom „rastjelovljenja“ kojim, prema tezi Jean-Luca Nancyja, inkarnacijska paradigma obilježava odnos sveukupne zapadne kulture prema tijelu kao predmetu koji se potiskuje, žrtvuje i briše, jer se poima kao nužno označiteljsko zlo koje obavlja zadaću potpornja označenoga sadržaja, smisla ili duše. Isti obrazac podređuje i tijelo teksta, tj. formalni ustroj njegova diskursa, prisili da mu se tumačenjem pripiše duh nekog smisla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
