Pregled bibliografske jedinice broj: 900084
Čuvari Kristova groba u pasionskoj baštini Hrvata / Čuvarji Kristusovega groba v hrvaški pasijonski dediščini
Čuvari Kristova groba u pasionskoj baštini Hrvata / Čuvarji Kristusovega groba v hrvaški pasijonski dediščini // Čuvarji Kristusovega groba v hrvaški pasijonski dediščini / Štukl, Jože ; Križnar, Franc (ur.).
Škofja Loka: Občina Škofja Loka, 2017. str. 53-112 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 900084 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čuvari Kristova groba u pasionskoj baštini
Hrvata
/ Čuvarji Kristusovega groba v hrvaški
pasijonski
dediščini
(Guardians of the Christ’s grave in the Passion
heritage of Croatian people)
Autori
Dragić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
ISBN
978-961-93149-5-1
Skup
Čuvarji Kristusovega groba v hrvaški pasijonski dediščini
Mjesto i datum
Škofja Loka, Slovenija, 18.10.2017. - 19.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Biblija ; liturgija ; crkveno-pučki obred ; procesije ; komunističke zabrane
(Bible ; liturgy ; church-folk ritual ; procession ; communist bans)
Sažetak
U radu se multidisciplinarno obrađuje hrvatski katolički obred čuvanja Kristova groba u vrijeme Svetoga trodnevlja. Po dostupnim podatcima, najstariji obred čuvanja Kristova groba seže u 1524. godinu. Te je godine Petar Keglević u uskrsno vrijeme u loborsku crkvu slao počasnu naoružanu stražu da čuva Kristov grob. Prema povijesnim podatcima taj obred u Župu svetoga Ilije u Metkoviću donio je 1857. godine Ante Gluščević iz Loreta iz Italije. Prvi pisani spomen o Vodičkim žudijama seže u 1912. godinu. Vidonjske žudije 1932. godine osnovali su Joko Jurišin i Joko Ilić - Joktur. Nitko točno ne zna kada je ta tradicija započela u Varešu, ali zna se da je na Veliki petak 1928. godine taj obred bio organiziran. Obred čuvanja Kristova groba nastao je temeljem liturgije i slavi kršćansku vjeru. Komunistička vlast činila je sve kako bi zabranila taj obred. U nekim je mjestima ta tradicija uvenula, primjerice: u Gdinju na Hvaru, a UDBA je uspjela zabraniti obred čuvanja Kristova groba u Prološcu Donjem kod Imotskoga i dr. U nekim mjestima UDBA je uzaludno nastojala zabraniti čuvanje Kristova groba. Stariji mještani sjećaju se nekadašnjih običaja čuvanja Kristova groba u: Ivanbegovini kod Imotskoga, Vinišću (kod Trogira), Trogiru, Lokvičićima (općina kod Imotskoga), Lećevici (Zagora), Šolti, Gizdavcu (Zagora). Obredi, nazivi, kao odjeća i obuća za čuvare razlikuju se od mjesta do mjesta, a svima je zajednički cilj - dočarati Kristovo uskrsnuće. U Kninu je nakon sedamdeset godina oživljena ta tradicija, a u Lovasu kod Vukovara radi se na obnovi toga obreda. U Bosni i Hercegovini čuvari Kristova groba postoje jedino u Varešu. U radu se navode i nekadašnjim obredima čuvanja Kristova groba koji su ostali samo u sjećanjima starijih žitelja. Budući taj obred nije u znanstvenoj literaturi obrađen, u radu je najviše suvremenih izvornih terenskih zapisa autora i njegovih studenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija
