Pregled bibliografske jedinice broj: 900036
Utjecaj različitih načina sušenja na sastav gljive bukovače (Pleurotus ostreatus)
Utjecaj različitih načina sušenja na sastav gljive bukovače (Pleurotus ostreatus), 2015., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 900036 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj različitih načina sušenja na sastav gljive bukovače (Pleurotus ostreatus)
(Effects of different drying methods on the oyster mushroom composition (Pleurotus ostreatus))
Autori
Grubor, Mateja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.01
Godina
2015
Stranica
44
Mentor
Krička, Tajana
Neposredni voditelj
Matin, Ana
Ključne riječi
sušenje, gljiva bukovača, hlapljivi spojevi
(drying, oyster mushroom, volatile compounds)
Sažetak
Gljive u prirodi imaju veliku biološku i ekološku važnost. Procjenjuje se da u prirodi ima oko 1, 5 milijuna vrsta gljiva .Imaju visoku nutritivnu vrijednost, ali su ubrzo nakon ubiranja sklone kvarenju, stoga ih je za duže skladištenje potrebno termički doraditi. Sušenje gljiva je učinkovit i popularan način za njihovo skladištenje. Prilikom otklanjanja vlage dolazi i do gubitka dijela hlapivih organskih tvari te povećanja koncentracije niskomolekularnih spojeva. Tijekom termičkog sušenja javljaju se reakcije između amino kiselina i šećera koje dovode do sinteze novih organskih tvari, uključujući i hlapljive tvari koje tvore specifičan okus i miris suhih proizvoda. S druge strane, kvalitativni i kvantitativni sastav hlapljivih tvari i njegove promjene mogu se koristiti kao pokazatelji i ukazati na prisutnost i intenzitet različitih procesa u proizvodima. Isto tako sastav hlapivih tvari nakon obrade može ukazati koji je način termičke obrade najpovoljniji za očuvanje aromatskih svojstava. Iz svega navedenog proizlazi da je cilj ovog diplomskog rada odrediti najpogodniji način termičke dorade gljive bukovače na temelju destrukcije hlapljivih tvari, odnosno gubitka glavnih aromatskih sastojaka, korištenjem različitih načina te uvjeta sušenja na Wrocław University of Environmental and Life Sciences. Termička dorada obavljena je konvekcijskim sušenjem (različito vrijeme i temperatura), mikrovalno-vakuumskim sušenjem (različito vrijeme, temperatura i snaga), kombinacijom konvekcijskog i mikrovalno-vakuumskog sušenja, te sušenjem smrzavanjem. Najbolja metoda dorade određena je na temelju destrukcije hlapljivih spojeva određenih primjenom plinskog kromatograf koji je spojen s masenim spektrometrom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb