Naslov
Geotermijska istraživanja u Republici Hrvatskoj
(Geothermal research in the Republic of Croatia)

Autori
Borović, Staša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
IX. međunarodna konferencija i izložba o naftno-plinskom gospodarstvu i primarnoj energiji

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 03.10.2017. - 04.10.2017

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pregled istraživanja, duboki geotermalni sustavi, hidrotermalni sustavi, termogeologija
(research overview, deep geothermal systems, hydrothermal systems, thermogeology)

Sažetak
Izlaganje je dalo pregled postojećih, sadašnjih i prijedloge budućih istraživanja u svrhu korištenja geotermalnih resursa Republike Hrvatske. Moguće je reći da se u sklopu geološke struke od formalnog osnivanja Geologijskog povjerenstva 1909. godine radilo na istraživanju geotermalnih voda (Gorjanović-Kramberger i teorija termalnih linija). One su u to vrijeme prvenstveno bile interesantne radi svojih balneoloških svojstava, dok se sredinom stoljeća počeo valorizirati i njihov energetski potencijal. S obzirom na to da je Hrvatska smještena na jugozapadnom rubu Panonskog bazena, uz Pariški bazen najperspektivnijeg područja za izravno korištenje topline iz niskoentalpijskih izvora u Europi, bilo bi očekivano da su se istraživanja i nastavila do danas uz povećani intenzitet. Nažalost, potrebno je naglasiti da Hrvatska u tom segmentu istraživanja već duže vremena stagnira, dok relativno gledano i iznimno zaostaje za državama u susjedstvu sa sličnim geotermalnim potencijalom. Geotermijska se istraživanja mogu generalno podijeliti na istraživanje dubokih geotermalnih sustava, istraživanje prirodnih geotermalnih izvorišta i pripadajućih hidrotermalnih sustava te na plitka geotermijska / termogeološka istraživanja. Istraživanja dubokih geotermalnih sustava odvijaju se uglavnom na temelju podataka prikupljenih prilikom istraživanja radi pronalaženja i razvoja ležišta ugljikovodika. Iz bušotinskih se podataka utvrđuje raspodjela temperatura u podzemlju (gustoća toplinskog toka i geotermalni gradijenti). Za komercijalno korištenje je na temelju takvih prethodnih istraživanja izrađeno tek nekoliko bušotina od osamostaljenja RH. Hidrotermalni sustavi i njihova prirodna izvorišta do nedavno su se istraživala isključivo hidrogeološkom metodologijom, što jest djelomično ispravno zbog relativno niskih temperatura. S druge strane, nisu uopće istraživani mehanizmi prijenosa topline u sustavu, što je često vodilo do pogrešnih zaključaka. Istraživanju ove vrste sustava potrebno je pristupiti integriranom hidrogeološko-hidrogeokemijsko-geotermijskom metodologijom. Termogeološka istraživanja provode se sve intenzivnije u posljednjih desetak godina. Potencijal za korištenje ovog oblika energije (koji zapravo predstavlja oblik skladištenja topline u podzemlju) iznimno je velik, osobito u panonskom dijelu RH. Izlaganje je dalo i pregled koje se sve institucije u RH bave pojedinim vidovima geotermijskih istraživaja. To je bilo moguće zahvaljujući otvorenosti velikog broja kolegica i kolega iz mnogih ustanova: HGI-CGS: Koraljka Bakrač, Tamara Marković ; FMGPE: Tomislav Kurevija ; GFV: Miroslav Golub ; FMENA: Vladimir Soldo, Goran Krajačić, Zvonimir Guzović ; EIHP: Sanja Živković ; INA: Lilit Cota, Luka Prša ; GEOEN / MB Geothermal: Dragutin Domitrović ; AAT Geothermae: Tomislav Kovačić, Ladsi Rybach. Kolegicama i kolegama još jednom zahvaljujem na suradnji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA