Naslov
Rat i mir na šibensko-zadarskom području u drugoj polovici 16. stoljeća i politika osmanske Porte (na temelju odredaba centralne vlasti sačuvanih u Mühimme defterima)
(War and Peace in the Area of Šibenik and Zadar in the Second Half of the 16th Century and Policy of the Ottoman Porte)

Autori
Kursar, Vjeran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti

Urednik/ci
Došen, Božo

Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Općina Pakoštane

Grad
Zadar : Pakoštane

Godina
2017

Raspon stranica
395-410

ISBN
978-953-247-109-0

Ključne riječi
Dalmacija, Bosna, Osmanlije, Mlečani, migracije, islamizacija, trgovina
(Dalmatia, Bosnia, Ottomans, Venetians, Migrations, Islamization, Trade)

Sažetak
Rad se temelji na zbirci Mühimme deftera iz Osmanskog arhiva Predsjedništva vlade (Başbakanlık Osmanlı Arşivi) u Istanbulu, koji donose prijepise tzv. važnih (mühimme) odredbi centralne vlasti upućivanih lokalnim vlastima u provincijama. Na temelju prikupljenih podataka, stječe se dojam da je osmanska Porta u vrijeme mira nastojala voditi dobrosusjedsku politiku sa mletačkom Dalmacijom na lokalnom nivou, u skladu sa smjernicama državne politike prema Mletačkoj Republici, odredbama mirovnih ugovora i kapitulacija, te, ne na posljednjem mjestu, interesima međunarodne i međudržavne trgovine sa svojim najvažnijim trgovinskim partnerom. Takav pristup Porte ponekad se kosio sa partikularnim interesima osmanskih lokalnih vlasti. Centralnoj vlasti je, pritom, osmanski državni interes uvijek bio na prvom mjestu. Novoosvojena područja se ubrzo po završetku ratnih djelovanja inkorporiraju u osmansku državu na nekoliko razina. Naseljavanjem odanog i pretežito vlaškog stanovništva u krajevima uz granicu Porta je nastojala revitalizirati opustjela područja, ali i povećati pogranični vojni potencijal, neovisno o službenim postrojbama lokalnih begova. Migracije pravoslavnog stanovništva pritom su znatnije izmijenile i etno-konfesionalnu sliku spomenutog područja. Tome treba pridodati i nešto manje doseljavanje muslimanskog stanovništva, prvenstveno vojnog statusa, te slabiju islamizaciju domaćeg stanovništva, koja ipak, uzmemo li u obzir gradove dalmatinskog zaleđa, ili primjerice karijeru šibenskog renegada Murad-bega Tardića, nije bila bez značaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA