Pregled bibliografske jedinice broj: 899735
Brač i Kaštela u kasnom gornjem paleolitiku
Brač i Kaštela u kasnom gornjem paleolitiku // Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti. Program i sažeci
Kaštel Lukšić: Muzej grada Kaštela ; Hrvatsko arheološko društvo, 2017. str. 9-9 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 899735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Brač i Kaštela u kasnom gornjem paleolitiku
(Brač and Kaštela during Late Upper Paleolithic)
Autori
Vukosavljević, Nikola ; Perhoč, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti. Program i sažeci
/ - Kaštel Lukšić : Muzej grada Kaštela ; Hrvatsko arheološko društvo, 2017, 9-9
Skup
Okolica Kaštelanskog zaljeva u prošlosti. Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva
Mjesto i datum
Kaštel Lukšić, Hrvatska, 02.10.2017. - 06.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Brač, Kaštela, špilja Kopačina, kasni gornji paleolitik
(Brač, Kaštela, Kopačina cave, Late Upper Paleolithic)
Sažetak
Prostor Kaštelanskog zaljeva u kontekstu paleolitičkih istraživanja poznat je prije svega po srednjopaleolitičkom nalazištu Mujina pećina (Karavanić et al., 2008), koje je dugi niz godina sustavno istraživano, a u posljednje vrijeme i po podvodnom nalazištu Kaštel Štafilić – Resnik na kojem su također otkriveni srednjopaleolitički ostaci (Karavanić et al., 2014, 2016). Do danas nisu otkrivena nalazišta s ostacima iz kasnog gornjeg paleolitika na području Kaštelanskog zaljeva, no podaci dobiveni recentnim istraživanjima litičkog skupa nalaza iz špilje Kopačine na otoku Braču (Vukosavljević i Perhoč, 2016) ukazuju na jasne veze Brača i Kaštelanskog zaljeva, odnosno na prisutnost ljudi na području Kaštela u kasnom gornjem paleolitiku. Kaštelanski zaljev je tijekom kasnog glacijala, zbog niže morske razine, predstavljao sjeverni dio nizine smještene između Brača i Šolte na jugu te Vilaje, Opora, Kozjaka i Mosora na sjeveru. Ovakav kasnoglacijalni okoliš bez morske prepreke olakšavao je pokretljivost paleolitičkim ljudima iz Kopačine. Spomenuta istraživanja pokazala su da su kasnogornjopaleolitičke zajednice iz špilje Kopačine u vremenu između cca. 16 800 i 13 300 prije sadašnjosti cirkulirale prostorom Kaštelanskog zaljeva i eksploatirale raspoložive sirovine za svoju litičku proizvodnju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
