Pregled bibliografske jedinice broj: 899644
Erozija tla vjetom u Čepić polju - uzorci, posljedice i mjere ublažavanja
Erozija tla vjetom u Čepić polju - uzorci, posljedice i mjere ublažavanja // Hrvatske vode : časopis za vodno gospodarstvo, 83 (2013), 25-38 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 899644 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Erozija tla vjetom u Čepić polju - uzorci, posljedice i mjere ublažavanja
(Soil erosion by wind in Čepić polje – causes, consequences and mitigation measures)
Autori
Kisić, Ivica ; Husnjak, Stjepan ; Gajić-Čapka, Marjana ; Cindrić, Ksenija ; Bilandžija, Darija ; Prekalj Bernard
Izvornik
Hrvatske vode : časopis za vodno gospodarstvo (1330-1144) 83
(2013);
25-38
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
erozija tla vjetrom, vjetrozaštitni pojasi, poljoprivredne kulture, obrada tla
(wind erosion, wind barriers, crops, tillage)
Sažetak
Erozija tla vjetrom štetna je pojava na poljoprivrednim tlima, kojoj se važnost u Europi naglo povećala zadnjih desetljeća, primarno zbog sve većih klimatskih odstupanja i promjena vrsta uzgajanih kultura. Težište problema pomaklo se od direktnih učinaka (ekonomski učinci – štete u polju i na kulturama) na indirektne štetne učinke (utjecaj na okoliš, onečišćenje voda, vidljivost, ljudsko zdravlje – problemi dišnoga sustava, alergije). Što se tiče problema erozije tla vjetrom u Čepić polju, taj problem već dugo postoji, no početkom veljače 2012. godine eskalirao je do katastrofalnih razmjera. Iz toga razloga potrebne su hitne mjere zaštite tla. Načini ublažavanja posljedica erozije tla vjetrom svode se na promjene načina gospodarenja tlom (načini i vrijeme obrade) u samom polju, odnosno u podizanju vjetrozaštitnih pojasa. Pri odabiru vrsta vjetrozaštitnih pojasa trebalo bi uključiti što više okolišnih prihvatljivih indikatora iz koda dobre poljoprivredne prakse. U budućnosti vjetrozaštitni pojasi moraju imati više uloga, a ne samo sprečavanje pojave erozije vjetrom. Sve veću zastupljenost trebala bi imati lucerna (kao što je bilo nekada), a hranu za stoku temeljiti na bazi lucerne, ljulja te stočnoga graška usijanoga u ječam. Također, neke površine koje su bile na najvećem udaru bure trebalo bi ponovno zatravniti i pretvoriti ih u livade ili pašnjake.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivica Kisić
(autor)
Stjepan Husnjak
(autor)
Bernard Prekalj
(autor)
Marjana Gajić-Čapka
(autor)
Darija Bilandžija
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts