Naslov
Razvoj gramatičke kompetencije u međujeziku hrvatskih učenika engleskoga kao stranoga jezika
(The development of grammatical competence in the interlanguage of Croatian EFL learners)

Autori
Semren, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.06

Godina
2015

Stranica
376

Mentor
Čurković Kalebić, Sanja

Ključne riječi
gramatička kompetencija, međujezik, gramatički morfemi, glagolska vremena, redoslijed usvajanja, uspješnost u usvajanju, načela o usvajanju glagolske morfologije
(grammatical competence, interlanguage, grammatical morphemes, verbal tenses, order of acquisition, rate of success, principles of tense-aspect acquisition)

Sažetak
Predmet proučavanja ove disertacije gramatička je kompetencija učenika engleskog kao stranog jezika. Gramatička kompetencija definirana je u smislu jezičnog znanja i sposobnosti za primjenu tog znanja u komunikaciji. Stvaranje veza između glagolskih oblika i njihova značenja ključno je za proces učenja stranog jezika. Usvajanje morfoloških obilježja utječe na razvoj gramatičke kompetencije, a time i na usustavljivanje struktura učenikova međujezika sa strukturama jezika cilja. Cilj je ovog rada istražiti razvoj gramatičke kompetencije u međujeziku hrvatskih učenika engleskog kao stranog jezika. Pretpostavka od koje polazimo u ovom radu je da viši stupanj učenja podrazumijeva i višu razinu gramatičke kompetencije. Gramatičku smo kompetenciju kros-sekcijski istražili kod tri generacije učenika nižeg (osmi razredi osnovne škole) i višeg stupnja učenja (treći razredi srednje škole), a longitudinalno kod iste skupine učenika početnog (šesti razred osnovne škole), srednjeg (sedmi razred osnovne škole) i naprednog stupnja učenja (osmi razred osnovne škole). Razvoj gramatičke kompetencije na promatranim stupnjevima učenja istražili smo s obzirom na redoslijed usvajanja gramatičkih morfema, tj. glagolskih vremena i s obzirom na uspješnost usvajanja istih. Uporabu gramatičkih morfema i glagolskih vremena čije smo usvajanje longitudinalno promatrali posebno smo istražili prema načelima usvajanja glagolske morfologije za iskazivanje glagolskih vremena i glagolskog vida (Bardovi-Harlig, 2000). Istraživanje smo proveli na korpusu koji se sastoji od prijepisa zvučnih zapisa dijelova razredne interakcije na satovima engleskog kao stranog jezika u našim školama. Govorna produkcija učenika poticala se različitim vrstama komunikacijskih aktivnosti ovisno o stupnju učenja. Iz korpusa smo izdvojili gramatičke morfeme čiju smo uporabu bilježili u tablicama za kodiranje. Na temelju prikupljenih podataka izvršili smo analize kvantitativnog tipa, a u skladu s postavljenim istraživačkim ciljevima. Rezultati provedenog istraživanja upućuju na sljedeće. Prema rezultatima kros-sekcijskog istraživanja viši stupanj učenja upućuje na uspješniju uporabu gotovo svih gramatičkih morfema u odnosu na učenike nižeg stupnja učenja. Također, očekivani napredak u usvajanju glagolskih vremena uočavamo kod učenika višeg stupnja učenja u odnosu na učenike nižeg stupnja učenja. Suprotno očekivanom, rezultati longitudinalnog istraživanja pokazuju da je izostao napredak u uspješnosti usvajanja većine gramatičkih morfema, ali i glagolskih vremena na promatranim stupnjevima učenja. Tome unatoč, rezultati longitudinalnog istraživanja djelomično su potvrdili da učenici od početnog do naprednog stupnja učenja slijede načela o usvajanju glagolske morfologije za iskazivanje glagolskih vremena i glagolskog vida (Bardovi-Harlig, 2000). Spoznaje do kojih dolazimo pružaju bolji uvid u razvojne obrasce usvajanja morfološke podsastavnice gramatičke kompetencije hrvatskih učenika engleskog kao stranog jezika. Spoznaje o usvajanju gramatičkih morfema i glagolskih vremena mogle bi poslužiti za osmišljavanje novih nastavnih materijala namijenjenih razvoju gramatičke i općenito komunikacijske kompetencije. Model istraživanja mogao bi biti polazište za buduća istraživanja razvoja morfoloških obilježja gramatičke kompetencije hrvatskih učenika stranog jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA