Pregled bibliografske jedinice broj: 89935
Hrvatska u 21. stoljeću - Promet
Hrvatska u 21. stoljeću - Promet, 2001. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 89935 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska u 21. stoljeću - Promet
(Croatia in 21st Century)
Autori
Božičević, Josip ; Steiner, Sanja i drugi autori
Izvornik
Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2001
Ključne riječi
Prometna politika; prometna infrastruktura; upravljanje (gospodarenje); institucionalni i pravni okviri
(Transport policy; transport infrastructure; management; institutional and legal framework)
Sažetak
U razmatranju važnosti prometnog sektora mogu se identificirati dvije razine utjecaja – na kvalitetu života građana, te na ukupni gospodarski razvitak zemlje. Promet ima izravan utjecaj na život ljudi, s jedne strane u pogledu individualne mobilnosti i dostupnosti užih i širih područja, a s druge strane u pogledu racionalnoga korištenja vremena i u najopćenitijem smislu kvalitete življenja. Prometna politika uvelike determinira u kojoj će mjeri utjecaj prometa biti pozitivan odnosno negativan. Nesporno je da prometna infrastruktura izravno pridonosi aktiviranju gospodarskih potencijala, te da prihodi prometnog sektora imaju znatan udio u strukturi BDP zemlje. Koherentna prometna politika može također pridonijeti smanjenju rashodne veličine državnog proračuna u prometni sektor, bilo osiguranjem uvjeta za učinkovito gospodarenje infrastrukturom ili instrumentima za smanjivanje eksternih troškova (zagušenja, stradavanja, onečišćenja okoliša). Stoga je razumljiv interes države za postavljanje temelja i dugoročnih okvira prometnog razvitka i izradu strategije prometnog razvitka. Prometne strategije izrađivane su i u prošlosti, a zasigurno će biti ključni element i svih budućih nacionalnih gospodarskih strategija. Različitost je, međutim, u sagledavanju važnosti prometa i njegovog utjecaja, kako pozitivnog, tako i negativnog, na implementaciju strateških ciljeva ukupnog razvitka, kao i unutar sektorskog pristupa poimanju prometa kao sustava, te metodologije iznalaženja i implementacije sustavnih rješenja. Prometna strategija ne smije se poimati kao konačni i vječni dokument, nego s izvjesnom fleksibilnošću revidiranja i nadopunjavanja, uvjetovanom specifičnošću gospodarskih promjena i potreba u vremenu. To više što promet ima značajku iznimne senzitivnosti na promjene u širem okruženju. Svrha je ovoga projektnog zadatka definiranje ciljeva održivog prometnog razvitka s premisom horizontalne implementacije supsidijarnih ciljeva. U okviru projektnog zadatka trebaju se postaviti smjernice razvitka prometne infrastrukture na razini cijelog sustava, na načelu intermodalnosti odnosno komplementarne primjene svih prometnih oblika, te u najvećoj mjeri korištenja svih raspoloživih kapaciteta. Ovaj projekt, nadalje, treba definirati okvirne smjernice za povećanje djelotvornosti postojećega i budućega prometnog sektora. Odlučujući utjecaj na implementaciju smjernica projektnog zadatka Promet, pa tako i uspješnu inkorporaciju u cjelovitu Strategiju razvitka, imat će identifikacija svih relevantnih pretpostavki i uvjeta, poglavito onih izvan regulatornih okvira prometnog sektora, te konzistenta međurelacija s projektnim zadacima ostalih sektora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
Institut prometa i veza, Zagreb