Naslov
Mogućnost primjene pelargonske kiseline
(The possibility of application of pelargonic acid)

Autori
Barić, Klara ; Ostojić, Zvonimir ; Šćepanović, Maja ; Pintar, Ana ; Šoštarčić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2017, 54-55

Skup
61. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2017. - 10.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
pelargonska kiselina ; pripravak, desikacija
(pelargonic acid ; formulation, desiccation)

Sažetak
Pelargonska kiselina je karboksilna masna kiselina. Zbog devet atoma ugljika u strukturi (CH3(CH2)7COOH), naziva se još i nonanonska kiselina. Prirodno je prisutna u biljakama i životinjama kao i u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla (voće, povrće, mliječni proizvodi, meso, žitarice i dr.) u količini 0, 2- 400 mg/kg. Prvi pesticid koji sadrži pelargonsku kiselinu Environmental Protection agency (EPA) registrirala je 1992. Prema Provedbenoj Uredbi Komisije 540/2011 a u skladu s provedbom Uredbe 1107/2009 nalazi se na popisu odobrenih aktivnih tvari u EU. Pelargonska kiselina ima širok spektar djelovanja. Osim korova suzbija i mahovine te neke alge i lišajeve, zbog čega se nalazi i na popisu biocidnih proizvoda. Kao herbicid ima vrlo široko područje primjene: potpuno suzbijanje korova i mahovine (nepoljoprivredne površine), lokalno suzbijanje korova, suzbijanje izniklih korova prije nicanja kulture, primjena u mirovanju kulture, prorjeđivanje cvjetova kod nekih voćnih vrsta, suzbijanje izbojaka (na vinovoj lozi i voćkama), desikacija te primjena prije žetve. S gledišta herbicidnog djelovanja može se opisati kao ne selektivni, kontaktni herbicid bez rezidualnog djelovanja. Iako mehanizam djelovanja nije potpuno razjašnjen, zna se da dodirom otapa kutikularne voskove i vrši destrukciju stanične membrane, zbog čega iscuri sadržaj stanice nakon čega biljka uvene. Desikacija zelenog tkiva biljke uslijedi brzo. Stoga su, ovisno o vremenskim prilikama, simptomi oštećenja vidljivi već unutar jednog ili nekoliko sati nakon primjene. Učinak pelargonske kiseline ovisi o kvaliteti aplikacije (pokrovnosti lisne mase) i dozaciji. Dozacija ovisi o koncentraciji, odnosno o namjeni. Poluvijek raspada vrlo je kratak (do nekoliko dana), zbog čega je okolišu prihvatljiv. Osim herbicidnog, iskazuje insekticidni i fungicidni učinak, međutim, zbog neselektivnog učinka na biljke, nema praktičnu primjenu za suzbijanje štetnika i uzročnika bolesti. U Hrvatskoj nije registriran ni jedan pripravak koji sadrži pelargonsku kiselinu. U izlaganju će biti prikazani rezultati istraživanja Zavoda za herbologiju u 2016.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA