Naslov
Molekulski biljezi malignog melanoma
(Molecular markers of malignant mealnoma)

Autori
Lukač, Josip ; Šamija, Ivan ; Hrašćan, Reno ; Jazvić, Marijana ; Bolanča, Ante ; Brozić, Jasmina ; Kusić, Zvonko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova 1. Kongresa Hrvatskog onkološkog društva / Šamija, Mirko - Zagreb : Medicinska naklada, 2001, 191-193

Skup
1. Kongres Hrvatskog onkološkog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.11.2001. - 30.11.2001

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
tumorski biljezi; melanom
(tumor markers; melanoma)

Sažetak
Transformacija melanocita u zloćudnu stanicu započinje pojavom genske nestabilnosti, a nastavlja se deregulacijom proliferacije te razvojom invazivnosti i metastatskog potencijala. Svako je biološko svojstvo tumorske stanice povezano i s ekspresijom ili izostankom ekspresije površinskih ili unutarstaničnih molekula odgovornih za to svojstvo. Neke se s površine stanice mogu otpuštati i u topljivu obliku određivati kao tumorski biljezi, dok druge ostaju vezane uz stanicu, a jedne i druge nastoji se iskoristiti kao pomoć pri ranom otkrivanju bolesti, postavljanju dijagnoze, određivanju stadija bolesti, praćenju terapije i prognozi. Topljive se molekule (S-100, MIA, NSE, citokini, receptori za citokine, adhezijske molekule) rutinski određuju uglavnom enzimskim imunotestovima (ELISA) a one vezane uz stanicu (NM-23, c-myc, MART-1, Melan-A, beta 1-integrin, VEGF, MiTF, MAGE) imunohistokemijskim i imunocitokemijskim metodama, protočnom citometrijom i, na razini DNA/RNA, metodama lančane reakcije polimerazom nakon reverzne transkripcije (RT-PCR). Neki biljezi, poput tirozinaze, nastoje se iskoristiti za dokazivanje tumorskih stanica u limfnim čvorovima i perifernoj krvi metodom RT-PCR. Većina danas poznatih melanomskih tumorskih biljega povišena je u uznapredovalim stadijima bolesti, te se ne čine korisnima u ranom otkrivanju melanoma. Neki se pokazuju korisnim prognostičkim čimbenicima ili prediktorima ishoda terapije. Ako dalja istraživanja potvrde njihovu vrijednost, to bi ubuduće moglo utjecati na strategiju liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA