Naslov
Kako nam nove smjernice za prehranu pomažu u borbi protiv pretilosti - mitovi i činjenice.
(How are the new Dietary Guidelines helping us in fighting the obesity - myths and facts.)

Autori
Ivandić, Marul ; Jakab, Jelena.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka: Primarna i sekundarna prevencija bolesti suvremenog čovjeka / - Osijek : Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2016, 5-5

Skup
Primarna i sekundarna prevencija bolesti suvremenog čovjeka

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 21.10.2016. - 22.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pretilost ; rizični čimbenici ; smjernice za prehranu ; prehrambene navike
(obesity ; risk factors ; dietary guidelines ; dietary habits)

Sažetak
Pretilost je stanje u kojem pretjerano nakupljanje masnog tkiva povećava rizik razvijanja zdravstvenih problema. Rizični je čimbenik za nastanak mnogih bolesti uključujući dijabetes, hipertenziju, dislipidemiju, infarkt miokarda i moždani udar, te probleme sa zglobovima i kostima. Prema podacima iz 2014. godine, više od 1.9 milijuna (≈39%) odraslih ima pretjeranu tjelesnu težinu, a 600 milijuna (≈13%) je pretilo. Iako za pretilost postoje rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati, od velike je važnosti usmjeriti pozornost na način života – prvenstveno gledajući na prehranu i fizičku aktivnost. Više od 100 zemalja diljem svijeta izdaju smjernice za prehranu prilagođene prehrambenim navikama, nutritivnom statusu, kulturi naroda i dostupnosti prehrambenih namirnica. Hrvatska je 2002. godine izdala vlastite smjernice za prehranu odraslih osoba. Prehrambena piramida ima četiri razine, gdje na bazi stoje žitarice, gomoljasto povrće i mahunarke, a pri samom vrhu se nalaze masti i ulja. Amerika obnavlja smjernice za prehranu svakih 5 godina, a zadnje izdane bile su „2015- 2020 Dietary Guidelines for Americans“. Prema njihovim smjernicama savjetovano je jesti cjelovite žitarice, a izbjegavati rafinirane ; uključiti povrće iz svih pet podskupina, cjelovito voće, izvore proteina poput orašastih plodova i plodova mora te bezmasne i malomasne mliječne proizvode ; ograničiti dnevni unos dodanih šećera i zasićenih masti na maksimalno 10% od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Cilj našeg rada je usporediti hrvatske smjernice s američkima, istražiti kako su se smjernice promjenile u odnosu na prijašnje, te ima li mjesta za poboljšanje sadržaja istih. Iako je tema prehrane u zadnjih nekoliko godina goruća, u Hrvatskoj nedostaju jasne smjernice koje bi pomogle zdravstvenim djelatnicima usmjeriti i savjetovati osobe o pravilnom načinu prehrane. Budući da pretilost postaje sve veći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, potrebno je uložiti napor kako bi se osmislile smjernice temeljene na iskustvu i znanstvenim dokazima, a prilagođene našem području i prehrambenim navikama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA