Naslov
POVIJEST INFORMBIROOVSKOG LOGORA NA GOLOM OTOKU 1949. – 1956.
(HISTORY OF THE GOLI OTOK COMINFORMIST PRISON CAMP 1949. – 1956.)

Autori
Previšić, Martin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
07.07

Godina
2014

Stranica
332

Mentor
Banac, Ivo

Ključne riječi
Goli otok, Jugoslavija, Komunistička partija Jugoslavije, komunizam, sukob Tito-Staljin, Sovjetski Savez, Informbiro, ibeovci, logori.
(Goli otok, Yugoslavia, Communist Party of Yugoslavia, communism, Tito- Stalin split, Soviet Union, Informbiro, camps.)

Sažetak
Rad tematizira više aspekata djelovanja logora na Golom otoku u razdoblju 1949.-1956. godine. Prije svega, naglasak je na njegovoj funkciji procesa političkog preodgajanja pristalica Rezolucije Inforbiroa. Analiziran je ovaj složen proces pun nasilja i prisilnog denunciranja ostalih kažnjenika, po čemu je logor, uz ostalo, postao vrlo zloglasan. Naglašava se čvrst međuodnos između političkog preodgoja i ostalih aspekata funkcioniranja logora poput, na primjer, rada. Naime, rad je na Golom otoku bio sasvim u funkciji političke preobrazbe ibeovaca, gdje su logoraši nespremni na punu suradnju s Udbom dobivali teže poslove („tucanje“ i prenošenje kamena), dok su oni koji su bili spremni na prihvaćanje Udbinih naloga, radili lakše poslove i dnevne zadatke. Disertaciji je, jednako tako, cilj ukazati na činjenicu da je golootočki rad bio itekako lukrativan, jer je Udba preko službenog poduzeća „Velebit“ u vrijeme ekonomske blokade Jugoslavije trgovala proizvodima s Golog otoka, gdje je bio smješten čitav industrijski pogon. Znači, u radu se prikazuju glavni aspekti logora, ali i čitav niz drugih funkcionalnih pitanja poput vrsta i načina kažnjavanja/suđenja ibeovaca, njihova transporta na Goli otok, dočeka („Špalira“), prehrane, svakodnevnice, razonode (kazališta) i tome slično. Na početku je poseban naglasak na procesu istrage koji razotkriva ne samo metode kojima su hapšeni i isljeđivani ibeovci, već i određenje samog pojma ibeovac. Cijelo je poglavlje važno i zbog shvaćanja kriterija za hapšenje Staljinovih pristalica, ali i raznih osobnih drama i lomova u glavama jugoslavenskih komunista. Prikazana je također čitava organizacija sustava internacije ibeovaca na otok, kao i neke procjene broja logoraša na njemu. Obrađeni su različiti aspekti fizičkog izgleda logora na Golom otoku, upravne organizacije (tzv. „logoraška samouprava“), ali i utjecaj iskustva nacističkih i sovjetskih logora na funkcioniranje Gologa otoka. Zasebno se razmatraju problemi bolesti i smrti u logoru, razne pojave epidemija, rad golootočke zdravstvene službe te pokapanja preminulih logoraša. Posebno mjesto daje se prikazu „logora unutar logora“, tzv. „Petrovoj rupi“, gdje su u najtežim uvjetima bili internirani bivši visoki vojni i pratijski funkcioneri koji su se izjasnili za Rezoluciju Informbiroa. Zadnje poglavlje razmatra uvjete puštanja ibeovaca na slobodu kao i njihov tretman o d strane okoline te od strane vlasti. Rad završava zaključnom sintezom i razmatranjima u vidu analize odnosa diplomatskih zatezanja i popuštanja u odnosima između ovih dviju zemalja, te tih odnosa i broja uhapšenih ibeovaca kao metoda primjenjivanima na Golom otoku u slamanju ibeovaca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA