Naslov
Struktura i dinamika obraštanja mreža u kaveznom uzgoju riba
(Structure and dynamics of biofouling of nets in cages aquaculture)

Autori
Slišković, Merica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.07

Godina
2002

Stranica
120

Mentor
Antolić, Boris ; Aničić, Ivica

Ključne riječi
obraštaj mreža; kavezni uzgoj riba; akvakultura
(biofouling of nets; cages aquaculture)

Sažetak
U vremenskom razdoblju od lipnja do studenog 2000. godine obavili smo ispitivanja obraštajne zajednice koja se oblikuje na uronjenim nmrežama koje se koriste za izradu kaveza za uzgoj ribe. Eksperimentalni modeli od polietilenskog mrežnog tega širine 1 m i dubine 5 m uronjeni su u uzgajalištima na dvije lokacije (uvala Stračinska na otoku šolti i uvala Peleš kod Rogoznice). Ciljevi ovog ispitivanja su bili dobiti podatke o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu obraštajne zajednice koja se oblikuje na uronjenim mrežama, razlikama ili sličnostima u obraštajnim zajednicama na dvije različite lokacije, te utjecaju dubine i trajanja uronjenosti na obraštajnu zajednicu. Ispitivanja su pokazala da postoje kvalitativne i kvantitativne razlike u obraštajnoj zajednici između dvije promatrane lokacije. Sama lokacija se pokazala kao čindbenik koji utječe na masu nastalog obraštaja, tj. veće biomase obraštaja zabilježene u uvali Stračinska. Statistička analiza utjecaja biomase obraštaja u odnosu na dubinu pokazala je da za uvalu Stračinska dubina nema utjecaja, za razliku od uvale Peleš gdje se dubina pokazala kao značajan čindbenik (P<0, 05) obraštanja. Kvalitativna analiza ukazala je na činjenicu da je u obraštajnoj zajednici u uvali Stračinska zabilježen veći broj biljnih svojti, a u uvali Peleš veći broj životinjskih svojti. U florističkoj zajednici uvale Stračinska i uvale Peleš zabilježene su adaptivne svojte iz sva tri sistematska odjeljka bentoskih alga (Chlorophyta, Phaeophyta i Rhodophyta) te predstavnici Diatomeae i Cyanophycea. U faunističkoj komponenti obraštaja na obje lokacije dominiraju adaptivne svojte koje su tipične za obraštajne zajednice u Jadranu, a pripadaju razredima Hydrozoa, Polychaeta i Bryozoa. Sudeći prema strukturi i zastupljenosti florističkih komponenti obraštajne zajednice na dvije promatrane lokacije, može se konstatirati da unatoč znatnom unosu nutrienata intenzivnim uzgojem ribe nije došlo do prepoznatljivog biološkog odgovora ekosustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA