Pregled bibliografske jedinice broj: 898344
Intra-populacijska varijabilnost biološkog potencijala sjemena vrste Ambrosia artemisiifolia L.
Intra-populacijska varijabilnost biološkog potencijala sjemena vrste Ambrosia artemisiifolia L., 2017., diplomski rad, preddiplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 898344 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intra-populacijska varijabilnost biološkog potencijala sjemena vrste Ambrosia artemisiifolia L.
(Intra-population variation of the biological potential of Ambrosia artemisiifolia L.)
Autori
Turčinov, Marika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
31.08
Godina
2017
Stranica
20
Mentor
Šćepanović, Maja
Neposredni voditelj
Šoštarčić, Valentina
Ključne riječi
intra-populacijska varijabilnost, klijanje sjemena, dinamika nicanja, dormantnost sjemena, limundžik
(intrapopulation variability, seed germination, germination rate, seed dormancy, common ragweed)
Sažetak
Ambrosia artemisiifolia L. jedna je od najnapasnijih i najštetnijih jednogodišnjih korovnih vrsta u svijetu i Hrvatskoj, izrazito alergena. U svrhu preciznijeg i učinkovitijeg suzbijanja, te predviđanja nicanja ambrozije u polju provode se laboratrorijska istraživanja na sjemenu ove vrste. Međutim, u testovima klijavosti zamijećena je varijabilnost u postotku klijanja kod sjemena iz iste lokacije i godine. Takva varijabilnost unutar iste populacije naziva se intrapopulacijskom varijabilnost te je zamijećena i kod drugih korovnih vrsta. Ipak, ovaj tip varijabilnosti nije istraživan za ambroziju. Stoga je cilj ovog istraživanja bio (1) utvrditi masu sjemena za sve biljke unutar populacije korištene u istraživanju. Potom, utvrditi (2) dinamiku klijanja i ukupnu klijavost sjemena ambrozije: unutar jedne populacije. Te, na kraju (3) utvrditi povezanost između mase sjemena i viabilnosti sjemena (ukupna klijavost i dormantnost). Sjeme korišteno u pokusu je prikupljeno na lokaciji Jastrebarsko u rujnu 2014., s deset različitih biljaka. Sjeme je prikupljeno sa svake biljke zasebno te je kao takvo pakirano u papiranate vrećice do provođenja pokusa. Pokus je postavljen u 4 repeticije po 25 sjemenki. Test klijavosti provođen je do trenutka kada 10 dana za rednom nije utvrđena nova klijavost u Petrijevim zdjelicama. Neproklijalo sjeme podvrgnuto je tetrazolium testu kako bi se utvrdio udio mrtvog i dormantnog sjemena na deset razlilčitih biljaka u populaciji. Rezultati ukazuju statistički značajnu razliku u klijavosti sjemena između 10 biljaka, koja se kretala od 53 do 100 %. Utvrđena je statistički značajna razlika u brzini klijanja između svake biljke u populaciji. Tako je 10% sjemena u populaciji proklijalo od 3 do 8 dana. Nakon utvrđene mase 1 000 sjemena za svaku biljku utvrđen je raspon mase od 2, 98 do 4, 81 gram. Provedbom regresijske analize nije utvrđena povezanost između mase i viabilnosti sjemena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb