Naslov
Sadržaj omega-3 masnih kiselina u mlijeku krava hranjenih isključivo pašom
(The content of omega-3 fatty acids in milk of cows fed on pasrure)

Autori
Kratofil, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.07

Godina
2017

Stranica
37

Mentor
Darko Grbeša

Ključne riječi
lipidi, omega-3 masne kiseline, omega-6 masne kiseline, CLA, biohidrogenacija, paša, rumeična kiselina, vakeična kiselina
(lipids, omega-3 fatty acids, omega-6 fatty acids, CLA, biohydrogenation, pasture, rumenic acid, vaccenic acid)

Sažetak
S obzirom na građu, lipidi se dijele na jednostavne ili neutralne, pratioce, složene ili polarne, derivate lipida te ekosanoide. Triacilgliceridi spadaju pod jednostavne ili neutralne lipide, a njihova glavna uloga je iz hrane su najbogatiji izvor energgije a uskladišteni u potkožnom tkivu i jetri su skladište energije. Nadalje, lipidi omogućuju apsorpciju vitamina i karotenoida te su izvor esencijalnih masnih kiselina koje organizam ne može sam proizvesti stoga ih mora unositi hranom. Upravo hranidba pašom predstavlja jedan od najjeftinijh i najprirodnijh izvora omega-3 i omega-6 masnih kiselina koji ujedno i smanjuje njihov omjer u mlijeku koji negativno djeluje na zdravlje ljudi. Paša se odlikuje srednjim sadržajem lipida (2-5 %) s visokim sadržajem nezasićenih masnih kiselina. Brojna istraživanja utvrdila su da mlijeko krava hranjenih zelenom krmom ili pašom ima značajno veći udio nezasićenih masnih kiselina u odnosu na mlijeko krava hranjenih silažom. Međutim, hranidbom krava samo zelenom krmom ili pašom dobiva se manja količina mlijeka zbog toga što je smanjen unos suhe tvari i posljedično tome krave dobivaju manje energije za sintezu mlijeka. Dolaskom u burag krava, lipidi se podvrgavaju djelovanju fermentacijskih buragovih bakterija koje vrše hidrolizu lipaza čime se oslobađa glicerol i masne kiseline (zasićene i nezasićene masne kiseline). Neke oslobođene masne kiseline predstavljaju otrov buragovim bakterijama stoga procesom biohidrogenacije bivaju pretvorene u zasićene masne kiseline čime se smanjuju mogući negativni učinci nezasićenih masnih kiselina na mikrobnu probavu vlakana. Jedan od intermedijarnih spojeva nastao biohidrogenacijom je konjugirana linolna kiselina (CLA) za koju su znanstvenici dokazali da ima snažan utjecaj u borbi protiv raka. Također, koncentracija rumeične i vakeične kiseline u mlijeku ovisi o biohidrogenaciji u buragu, a rumeična kiselina je posebno prisutna kod životinja hranjenih zelenom krmom s paše. Brojna istraživanja tvrde da je za povećanje biljnih PUFA u proizvode preživača potrebno smanjiti gubitke tijekom hidrolize i biohidrogenacije buraga ali još uvijek nije razvijena prava strategija koja bi uspjela to ostvariti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA