Naslov
Fenologija i brojnost skifomeduza uz istočnu obalu Jadrana (1996.-2016.godine)
(Phenology and abundance of schyphomedusae along the Eastern Adriatic Coast (1996 - 2016).)

Autori
Marić, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Mjesto
Mostar

Datum
08.07

Godina
2017

Stranica
52

Mentor
Lučić, Davor

Ključne riječi
„bloom“, „nefunkcionalnost“ ekosustava, skifomeduze, učestalost pojavljivanja, želatinozni plankton
("bloom", ecosystem dysfunctionality, schyphomedusae, frequency of occurence, gelatinous zopplankton)

Sažetak
Zadnjih desetljeća u Jadranskom moru utvrđena je brojnija prisutnost želatinoznih organizama, prvenstveno skifomeduza. U ovom radu su prikazani sistematizirani podatci praćenja skifomeduza uz istočnu obalu Jadranskog mora na osnovi dojava stručnjaka i građana (metoda “citizen scientist”), od 1996. godine do danas. Opisana je fenologija i relativna brojnost vrsta Aurelia aurita, Chrysaora hysoscella, Cotylorhiza tuberculata, Rhizostoma pulmo i Drymonema dalmatinum na području južnog, srednjeg i sjevernog Jadrana, od Molunta do Pirana. Jedna od najčešćih rodova skifomeduza za koje je poznato da stvaraju velike agregacije je rod Aurelia. Vrste ovog roda pokazuju višestruke mogućnosti prilagodbe i brzog stvaranja velikih gustoća populacija. U eutrofnom sjevernom Jadranu Aurelia se u pravilu nalazila u masama u proljetnom razdoblju, dok su u oligotrofnom srednjem i južnom Jadranu, „bloomovi“ bili izuzetno rijetki sve do 2015. godine. Vrsta Chrysaora hysoscella, pojavljuje se u svim godišnjim dobima, češće i brojnije u sjevernom Jadranu. Jedina masovna pojava zabilježena je 2002. godine, kada se i nakon više godina pojavila u tom akvatoriju. Cotylorhiza tuberculata, veoma je česta vrsta Sredozemnog mora u ljetno-jesenskom razdoblju. Ustanovljeno je da varijacije zimske temperature značajno utječu na njenu brojnost. Prekomjerna brojnost vrste Rhizostoma pulmo u pravilu uzrokuje velike štete u ribarskoj privredi. U sjevernom dijelu se nalazi u svim godišnjim dobima s najmanjim gustoćama u ljeto. U godini kada su nađene velike mase jedinki, njezino prisustvo bilo je više od 230 dana. Jedna od autohtonih velikih skifomeduza Sredozemlja je Drymonema dalmatinum. Za ishranu D. dalmatinum osobito je važna meduza Aurelia, a s porastom brojnosti ove vrste u Jadranu, za očekivati je i češća pojava vrste D. dalmatinum. Utvrđeno je da su masovne pojave svih vrsta skifomeduza u Jadranskom moru u porastu zadnjih 20 godina. Očito, novo-nastale klimatske promjene odražavaju se na gustoće populacija skifomeduza. Prema prognozama, masovne pojave postajale bi češće i dugotrajnije od prethodnih godina. Ove promjene uzrokovale bi mnoge negativne promjene pelagičnih i bentoskih morskih ekosustava. Društveno-ekonomski učinci bi bili također negativni s osobitim utjecajem na ribolov i riblju industriju. Stoga, svjetska javnost posvećuje sve veću pažnju ovoj pojavi i cijeli niz znanstvenih rasprava obuhvatilo je navedene probleme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA