Pregled bibliografske jedinice broj: 896321
Rigosoli otoka Raba
Rigosoli otoka Raba // Zbornik sažetaka 48. hrvatskog i 8. međunarodnog simpozija agronoma / Marić, Sonja ; Lonačrić, Zdenko (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 16-17 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 896321 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rigosoli otoka Raba
(Rigosols of the island of Rab)
Autori
Miloš, Boško ; Bensa, Aleksandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 48. hrvatskog i 8. međunarodnog simpozija agronoma
/ Marić, Sonja ; Lonačrić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 16-17
ISBN
978-953-7871-07-9
Skup
48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 17.02.2013. - 22.02.2013
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
rigosoli, tlo, kalsifikacija, Rab
(rigosol, soil, classification, Rab)
Sažetak
U radu su analizirana svojstva antropogenih tala otoka Raba ukupne površine 543 ha, izvršena je njihova klasifikacija i utvrđen prostorni raspored u svrhu vrednovanja, planiranja korištenja i zaštite tla. Promjene prirodnih tala nastale krčenjem, dubokom obradom, ravnanjem i terasiranjem, gnojidbom i izmjenom vodnoga režima su prepoznatljive i stoga su tla klasificirana kao rigosoli. U strukturi korištenja dominiraju pašnjaci, zatim tradicionalne mediteranske kulture vinogradi, maslinici i voćnjaci, te oranice i vrtovi. Istraživanja su pokazala da antropogeni procesi često ne uzrokuju dramatične morfološke promjene, ali modificiraju neka kemijska i fizikalna svojstva značajna za gospodarenje tlom. Temeljne značajke i varijabilnost tala definirani su raznovrsnošću matične podloge (eocenski sedimenti – fliš i kvartarni nanosi: šljunkoviti deluvij i breče, te eolski pijesak) i geomorfološko-hidrološkim prilikama, te snažnim i dugotrajnim utjecajem čovjeka. Kao kriterij za klasifikaciju rigosola koristili smo svojstva bitna za njihovo korištenje: dubinu, teksturu i dreniranost tla, karbonatnost, te sadržaj humusa i hranjiva. Prikaz tala dat je temeljem terenskih pedokartografskih i laboratorijskih analiza 78 uzoraka tla uzetih iz 33 pedološka profila. Izrađena je pedološka karta M=1:25 K. U zaključku su date preporuke za unapređenje korištenja poljoprivrednog tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb