Naslov
Neprimjereni imunološki odgovor može dovesti do koagulopatije i prouzročiti naglu neočekivanu smrt – prikaz slučaja
(Inapropriate immunological response may precipitate coagulopaty what can subsequently cause sudden unexpected death ; report of a case)

Autori
Cuculić, Dražen ; Stemberga, Valter ; Arbanas, Silvia ; Ferenčić, Antun ; Šoša, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
4th Congress of Croatian Physiological Society and 2nd Regional Congress of the Physiological Societies Croatian Physiological Society

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 21.09.2017. - 24.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
anafilaksija ; koagulopatija ; obdukcija ; , sudska medicina ; uzrok smrti
(anaphylaxis ; autopsy ; coagulopathy ; cause of death ; forensic medicine)

Sažetak
Cilj rada: Istaknuti važnost holističkog pristupa temeljenog na dokazima u rješavanju pitanja uzroka i mehanizma smrti kod neprimjerenog imunološkog odgovora (NIO) i pokazati, kroz prikaz slučaja, koje se klasične manifestacije anafilaktičkog šoka mogu naći na obdukciji. Uvod : Utvrditi uzrok i mehanizam smrti sa sigurnošću u nekim slučajevima ni nakon obdukcije nije moguće. Primjerice neke od naglih, neočekivanih smrti (NNS) se pripisuju koagulopatijama i NIO, što je gotovo nemoguće morfološki dokazati. Kod smrti uzrokovanih NIO razlikujemo one kod kojih dominira respiratorna, kardiovaskularna, neurološka patologija ili je do njih došlo uslijed anafilaksije. Prikaz slučaja: Kod mlađe ženske osobe umrle prirodnom smrću koja se iz hetroanamneze nije mogla objasniti, na obdukciji je pronađen edem pluća te teški edem gornjih dišnih puteva, bez sluzi u bronhima. Mikroskopskim pregledom HE preparata sluznice grkljana i dušnika nađeni su edem i upalni infiltrat monouklerara i eozinofila. Vanjskim pregledom nigdje na tijelu pokojnice nisu uočeni lokalni znaci preosjetljivosti. Pouzdanih znakova koji bi upućivali na koagulopatiju na obdukciji nije pronađeno, Rasprava: Postoji nekoliko imunoloških mehanizama kojima se može objasniti razvoj koagulopatije uslijed NIO. Antitrombin, kalikrein i bradikinin, čimbenik koji aktivira trombocite (platellet- activatin factor, PAF) tek su po nekima ključne molekule koja povezuje koagulopatiju i anafilaksiju. U našem slučaju, zbog osobitosti protokola, serumske vrijednosti triptaze porijeklom iz mastocita niti metil- histamin u urinu nisu određivani. Isto tako, budući da nije bio poznat mogući antigen, nisu određene vrijednosti specifičnih IgE. Zaključak: Nagle neočekivane smrti predmet su interesa sudske medicine i predstavljaju veliki izazov kako za liječnike tako i za laboratorijsko osoblje. Prikazujući ovaj slučaj željeli smo naglasiti potrebu poznavanja patofizioloških mehanizama koji mogu dovesti do potrošne koagulopatije (diseminirana intavaskularna koagulacija, DIK) uz anafilaksiju, te činjenicu kako svaki praktičar treba razmotriti anafilaksiju i posljedične poremećaje koagulacije kada donosi zaključke o uzroku i mehanizmu smrti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA