Naslov
Uloga Josipa Bedekovića u stvaranju i očuvanju pavlinskog graditeljskog nasljeđa na području Međimurja
(The role of Josip Bedeković in the creation and preservation of the Pauline Order architectural heritage in Međimurje)

Autori
Korunek, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Znanstveni skup "Josip Bedeković i njegovo djelo"

Mjesto i datum
Štrigova, Hrvatska, 30.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Međimurje, pavlinski red, povijest, arhitektura, kulturna baština
(Međimurje, Pauline Order, History, Architecture, Cultural Heritage)

Sažetak
Za bolje poznavanje međimurske kulture i kulturne baštine, od neprocjenjive je vrijednosti rad i djelovanje pavlina Josipa Bedekovića, koji je živio i djelovao u čakovečkom pavlinskom samostanu, čiji se ostatci danas nalaze u naselju Šenkovec. Josip Bedeković se tijekom prve polovine 18. stoljeća navodi kao prior čakovečkog pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, koji djeluje na području Međimurja u periodu od 1376. do 1786. godine. U svojem djelu "Natale solum magni ecclesiae doctris sancti Hieronymi..." objavljenom 1752. godine, Bedeković daje uvid u onovremene prilike u Međimurju, ali donosi i vrijedne podatke o zbivanjima na tom području u ranijim stoljećima, kao i opise brojnih građevina koje su tijekom stoljeća propale ili nestale. Samostan u Svetoj Jeleni je u početku u svojem vlasništvu imao samo posjed Varhel na kojem je izgrađen, ali tijekom stoljeća povećava svoju nepokretnu imovinu (vinogradi, šume, livade i dr.), te ulazi i u posjed kapele sv. Jeronima u Štrigovi. U vrijeme kad je Josip Bedeković bio prior čakovečkog pavlinskog samostana, Međimurje je 1738. godine zadesio potres, koji je oštetio čakovečku utvrdu i pavlinski samostan u Svetoj Jeleni, staru crkvu sv. Jeronima u Štrigovi, te brojne župne crkve i zidane građevine. Njemu se pripisuje obnova crkve i samostana u Svetoj Jeleni nakon potresa, kada su na crkvi postavljene željezne spone, te je ona sanirana od pukotina, djelomično ožbukana i obojana. Nakon obnove crkve učvršćeni su i zidovi istočnog i sjevernog samostanskog krila željeznim sponama po dužini i širini, zabrtvljeni su oštećeni svodovi po sobama i hodnicima, te ponovno ožbukani, popravljene su peći i kamini, kao i refektorij. Zbog oštećenja je tada srušena stara crkva sv. Jeronima u Štrigovi, te je upravo Josip Bedeković započeo izgradnju nove, današnje crkve. Prvo je dovršeno svetište trolisnog tlocrta koje je u unutrašnjosti oslikao Ivan Ranger, a nakon toga se gradi crkvena lađa i dva zvonika na glavnom pročelju. Navedeno djelo Josipa Bedekovića važno je jer opisuje pavlinsku kulturnu baštinu na području Međimurja, kao i tijek izgradnje kapele u Štrigovi, ali je još značajnije za bolje razumijevanje arhitektonskog sklopa čakovečkog pavlinskog samostana, obzirom da su njegove građevine tijekom stoljeća srušene, te su, izuzev nekadašnjeg svetišta samostanske crkve, očuvane samo u arheološkom sloju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA