Pregled bibliografske jedinice broj: 895318
Generički aspekti Beckettova interteksta u hrvatskoj dramskoj književnosti šezdesetih godina 20. stoljeća
Generički aspekti Beckettova interteksta u hrvatskoj dramskoj književnosti šezdesetih godina 20. stoljeća // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr / V. Glunčić-Bužančić, K. Grgić (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 197-210 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 895318 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Generički aspekti Beckettova interteksta u hrvatskoj dramskoj književnosti šezdesetih godina 20. stoljeća
(Generic Aspect of Beckett's Intetext in the Croatian dramatic literature of the 1960s)
Autori
Sindičić Sabljo, Mirna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr
/ V. Glunčić-Bužančić, K. Grgić - Split : Zagreb : Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 197-210
ISBN
978-953-163-451-9
Skup
Komparativna povijest hrvatske književnosti XIX. Vrsta ili žanr
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.09.2016. - 30.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Samuel Beckett, generička intertekstalnost, Zvonimir Bajsić, Vanča Kljaković, Vojislav Kuzmanović, Ivica Ivanac, recepcija, moderna drama
(Samuel Beckett, generic intertextuality, Zvonimir Bajsić, Vanča Kljaković, Vojislav Kuzmanović, Ivica Ivanac, recepction, modern drama)
Sažetak
Samuel Beckett uvođenjem pripovjedanja u svijet dramskog teksta te hibridizacijom romana i drame prekoračuje, i redefinira, granice spomenutih književnih vrsta. Otežana generička klasifikacija njegovih tekstova jedan je od osnovnih uzroka njihove otežane rane recepcije. Namjera ovog rada osvrnuti se na intertekstualne veze koje hrvatski dramatičari šezdesetih godina 20. stoljeća uspostavljaju s Beckttovim dramskim tekstovima te utvrditi u kojoj se mjeri spomenute veze uspostavljaju na žanrovskoj razini. U korpus analiziranih dramskih tekstova uvršteni su: Krik i Zašto plačeš, tata? Ivice Ivanca, Udovica i Sezona lova Vojislava Kuzmanovića, Varalice Zvonimira Bajsića te Bobo Vanče Kljakovića. Poredbenim čitanjem odabranih hrvatskih i Beckettovih drama može se utvrditi da se intertekstualni odnosi među tekstovima uspostavljaju i na žanrovskoj razini, kao i da su generičke klasifikacije, unatoč brojnim kritikama koje su im posljednjih desetljeća upućene, važne za tumačenje i razumijevanje tekstova te prepoznavanje izvornost opusa pojedinog autora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
