Naslov
Aktivira li glazba fonološke ručke?
(Does Music Activate Phonological Handles?)

Autori
Kiš Žuvela, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Izvornik
O mišljenju i značenju / - , 2016

Skup
O mišljenju i značenju

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
jezik, glazba, fonološke ručke, solmizacija, ritamski slogovi.
(language, music, phonological handles, solfege syllables, rhythmic syllables)

Sažetak
U Praktičnom vodiču kroz mišljenje i značenje (Zagreb: IHJJ, 2016.) Ray Jackendoff argumentira svoju hipotezu o nesvjesnom značenju, tvrdeći da su značenja koja doživljavamo uglavnom nesvjesna te da ih je osvijestiti moguće isključivo posredstvom jezika, pokretanjem tzv. fonoloških ručki, osluškivanjem zamišljenoga izgovora verbalnoga teksta prilikom razmišljanja, čitanja ili slušanja. Aktivirajući fonološke ručke pod utjecajem signala poput misli, slike ili zvuka izgovorenih riječi, jezik postaje mentalnom alatkom za razumijevanje svijeta. Pretpostavka za pojmovno mišljenje pritom je vladanje verbalnim jezikom (108). Za razliku od zvuka izgovorenih riječi, zvuk glazbe, smatra Jackendoff, slušni je signal druge vrste koji nije povezan s izgovorom, već svoje spoznajno značenje, baš poput zvukovnih signala u prometu ili prirodi, zadobiva putujući nekim drugim mentalnim stazama (128). Međutim, u glazbenoj pedagogiji (ne samo) zapadnoga kulturnog kruga još je od antike uvriježena uporaba slogovnih pomagala za označavanje visine tona, funkcije tona u kontekstu (npr. tonalitetu) i elemenata ritamske strukture. I dandanas u pedagoškoj su praksi nezamjenjive različite vrste solmizacijskih i ritamskih slogova. Ispitivanjem studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu nastojat će se dati drukčiji uvid u funkciju tih didaktičkih sredstava, polazeći od pretpostavke da su upravo ona fonološke ručke kojima je moguće posredovati određena značenja prilikom slušanja, čitanja, izvođenja i poimanja glazbe. Također će se ispitati omogućuju li različiti tipovi didaktičkih slogova, s obzirom na njihove koncepcijske strategije, jednoznačnu, ali i višeznačnu komunikaciju značenja ovisnu o unutarnjem izgovoru tijekom procesa glazbenog mišljenja (kao što je primjerice slučaj s „čitanjima“ višeznačnih rečenica na str. 137). Dokaže li se da je tomu tako, rasvijetlit će se neke posve nove analogije između jezične i glazbene kompetencije koje, iako proizlaze iz Jackendoffovih hipoteza, ne nalazimo u tekstu njegova Praktičnog vodiča.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA