Pregled bibliografske jedinice broj: 894599
Endosimbiontska teorija o porijeklu eukariota
Endosimbiontska teorija o porijeklu eukariota, 2017., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 894599 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Endosimbiontska teorija o porijeklu eukariota
(Endosymbiotic theory on the origin of eukaryotes)
Autori
Nemčić, Matej
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.09
Godina
2017
Stranica
21
Mentor
Balen, Biljana
Ključne riječi
eukariotska stanica ; teorija endosimbioze ; mitohondriji ; kloroplasti
(eukaryotic cell ; endosymbiotic theory ; mitochondrion ; chloroplast)
Sažetak
Pitanje postanka eukariotske stanice ključno je pitanje u evoluciji kompleksnog života. Teorija koja najvjernije objašnjava njeno porijeklo je teorija endosimbioze koja eukariotskim organelima pripisuje prokariotsko porijeklo tvrdeći da su se mitohondriji i kloroplasti razvili iz endosimbionata, tvrdnja koja se danas smatra općim znanjem. U slučaju mitohondrija dokazi čvrsto upućuju na -proteobakteriju, dok se domaćinu na temelju citoplazmatskih ribosoma pretpostavlja arhealno porijeklo. Endosimbioza mitohondrija ključan je događaj u postanaku eukariotske stanice jer je omogućila nastanak eukariotskih obilježja koja su se razvila s visokom energetskom cijenom, te se usko povezuje s nastankom jezgre i endoplazmatskog retikuluma. Za domaćina plastida je općeprihvaćeno da je već bio eukariotske organizacije, a filogenetske analize pretka plastida svrstavaju među cijanobakterije sa sposobnošću fiksacije dušika, metabolički aspekt za koji se smatra da je posredovao u endosimbiozi plastida. Bitan proces koji je omogućio integraciju simbionata je endosimbiontski prijenos gena, proces kojim je simbiont transformirao domaćina iz perspektive energetskog metabolizma namećući mu heterotrofnu ishranu. Kao nužnost se tada javlja i mašinerija za usmjeravanje i unos proteina u organele, čime je organelima dopušteno zadržavanje vlastitog biokemijskog identiteta. Unatoč prijenosu gena i unosu proteina u organele, dio genoma se pod selektivnim pritiskom ipak zadržao u organelima kao posljedica potrebe regulacije sinteze proteina u lancu prijenosa elektrona. Iako velik broj pitanja vezanih uz eukariotsku stanicu još uvijek ostaje nerazjašnjen, iz navedenog je vidljivo da teorija endosimbioze igra ključnu ulogu u potrazi za eukariotskim porijeklom te uz alate molekularne biologije daje odgovore na brojne probleme i fenomene vezane uz postanak organela i eukariotskih obilježja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb