Naslov
Uloga emocija u argumentaciji (na primjeru izbjegličke krize)
(The role of emotions in argumentation (based on the example of refugee crisis))

Autori
Lukrecia Ana, Lovrić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.06

Godina
2016

Stranica
75

Mentor
Kišiček, Gabrijela

Ključne riječi
argumentacija, argumentacijske pogreške, emotivni argumenti, izbjeglička kriza, javni diskurs
(argumentation, fallicies, emotional arguments, refugee crisis, public discourse)

Sažetak
Ovaj rad bavi se istraživanjem i procjenjivanjem emotivnih argumenata na slučaju izbjegličke krize koja je započela u 2015. godini, a prema procjenama UN-ove Agencije za izbjeglice dosad je prisilila oko milijun ljudi na bijeg u europske zemlje. Kriza se promatrala u razdoblju od rujna 2015. do kraja travnja 2016. preko medijskih izjava, intervjua, govora i ostalih oblika političkog i javnog diksursa koje su u tom razdoblju prenosili domaći i strani mediji. Prvi dio istraživanja predstavlja teorijski opis dosad prikupljenih podataka o emotivnim argumentima u kojem se suprotstavljaju tradicionalni i suvremeni pristup. Osim najčešćih emotivnih argumenata, navode se i ukratko opisuju i ostale tipične argumentacijske pogreške. Drugi dio istraživanja obuhvaća analizu emotivnih argumenata koja se temelji pretežito na suvremenoj klasifikaciji argumentacijskih pogrešaka prema autorima kao što su Walton, Tindale, Cobi i Cohen, Hamblin i ostali. Pri procjenjivanju njihove legitimnosti u obzir su uzete metode poput Gilbertovih modusa kombinirane argumentacije, Waltonovih i Tindaleovih kritičkih pitanja, RSA kriterija neformalne logike Johnsona i Blaira i slično. Budući da je riječ o inheretno emotivnoj i osjetljivoj temi, hipoteza istraživanja je da će se u političkom i javnom diskursu često pribjegavati emotivnoj argumentaciji. Cilj istraživanja je utvrditi kakvu ulogu imaju emocije u argumentaciji na konkretnom slučaju izbjegličke krize ; koriste li se više legitimni ili pogrešni emotivni argumenti i s kojom namjerom te pomaže li više ili odmaže takva argumentacija u rješavanju problema vezanih uz krizu. Krajnji je cilj istraživanja doprinijeti boljem razumijevanju emocionalne argumentacije i potaknuti na daljnja istraživanja i prikupljanja novih činjenica u području emotivnih argumenata. Rezultati pokazuju da se u kontekstu izbjegličke krize emotivni argumenti koriste vrlo često i to više u obliku pogrešnih nego legitimnih argumenata. Najviše zastupljeni argumenti su ad metum i ad misericordiam uz koje nerijetko stoje slippery slope argumenti i pogreške generalizacije i pristrane statistike. Od emotivnih argumenata uočavaju se i ad baculum, ad superbiam, ad hominem i drugi. Budući da ne postoji jasno određen sustav evaluacije emotvnih argumenata, u brojnim slučajevima teško je odrediti radi li se o legitimnim ili pogrešnim argumentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA