Naslov
Fitocenološke značajke šuma pitomog kestena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(Phytocoenological characteristic of the sweet chestnut forest in northwestern Croatia)

Autori
Medak, Jasnica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.11

Godina
2004

Stranica
125

Mentor
Vukelić, Joso

Ključne riječi
šume pitomog kestena, sjeverozapadna Hrvatska, šumska vegetacija, pitomi kesten (Castanea sativa Mill.), fitocenologija
(sweet chestnut forests, northwest Croatia, forest vegetation, sweet chestnut (Castanea sativa Mill.), phytocenology)

Sažetak
U ovome su radu istraživane šume pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske. Glavni je naglasak istraživanja stavljen na njihove fitocenološke značajke i pripadnost, te sindinamski razvoj. Fitocenološko snimanje je obavljeno po principima standardne srednjoeuropske metode, a karakteristike tala utvrđene su za površinske slojeve (0-10 i 10-20 cm) na većini ploha. Rezultati su pokazali da se pitomi kesten sa značajnim udjelom na istraživanom području pojavljuje u tri šumske zajednice: Querco-Castanetum sativae Horvat 1938, s dvije nove subasocijacije: Q.-C. typicum subass. nova, s dominacijom acidofilne i termofilne flore, te Q.-C. carpinetosum betuli subass. nova, koja se odlikuje značajnim učešćem mezofilnih vrsta, posebno u sloju grmlja. Epimedio-Carpinetum betuli Borhidi 1963, unutar koje je podrobnije proučena i opisana subasocijacija s kestenom E.-C. castanetosum Wraber 1958. Predstavlja mezofilne kestenove šume bogatijeg flornoga sastava, a odlikuje se stabilnošću i ujednačenošću te je najvjerojatniji predstavnik prirodnih mješovitih šuma pitomog kestena. Castaneo sativae-Fagetum Marinček & Zupančič 1995 unutar koje je opisana nova geografska varijanta C.-F. var. geogr. Abies alba var. geogr. nova, koja predstavlja mješovite sastojine u kojima su edifikatori kesten i jela, a prate ih još bukva, grab i kitnjak. Nalazimo je na sjevernoj strani Medvednice te rjeđe na Macelju i Trakošćanu. Šume pitomog kestena su na istraživanom području u najvećem dijelu izgubile fizionomiju koju su pokazivale prije 70 ili 30 godina. Razlozi su tome u prestanku snažnog antropogenog utjecaja (steljarenja, gospodarenja sitnim panjačama), kao i u raku kore, zbog kojega su se posušila stabla ili čitave sastojine. Smanjenje areala šuma pitomog kestena i njegovog učešća u tim šumama u odnosu na prijašnja istraživanja na Medvednici, Samoborskoj gori i Strahinščici, rezultat su ovih promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA