Pregled bibliografske jedinice broj: 894305
Samoodređenje naroda i koncepcije hrvatske državnosti u kontekstu Drugog svjetskog rata–refleksije povijesnog kontinuiteta
Samoodređenje naroda i koncepcije hrvatske državnosti u kontekstu Drugog svjetskog rata–refleksije povijesnog kontinuiteta // Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), 45 (2013), 1; 129-154 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 894305 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Samoodređenje naroda i koncepcije hrvatske državnosti u kontekstu Drugog svjetskog rata–refleksije povijesnog kontinuiteta
(National Self-Determination and the Concept of the Croatian Statehood in the Context of WWII-Reflexions on Historical Continuity)
Autori
Bing, Albert
Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) 45
(2013), 1;
129-154
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Drugi svjetski rat ; ustaše ; komunisti ; samoodređenje naroda ; hrvatska država
(WWII ; Ustasha ; Communists ; national self-determination ; Croatian state)
Sažetak
Pod okriljem Drugog svjetskog rata stoljetni kontinuitet hrvatske politike nenasilne nacionalne emancipacije narušen je afi rmacijom dviju revolucionarnih političkih opcija, ustaša i komunista. Politički radikalizam u potpunosti je potisnuo i povijesno marginalizirao do tada najutjecajniju i po članstvu najbrojniju Hrvatsku seljačku stranku. U prvi plan dolazi sukob dviju revolucionarnih politika i ideologija čije svjetonazorske zasade odražavaju i različite državotvorne koncepcije. Rad problematizira odnos tih politika spram načela samoodređenja naroda s obzirom da je ono imalo važnu ulogu ne samo u razdoblju rata, već i prigodom nastanka, ideološke metamorfoze te u konačnici raspada jugoslavenske države. U tom procesu Drugi svjetski rat predstavlja prijelomni događaj u kome s povijesne pozornice biva potisnuta Wilsonova doktrina samoodređenja (koju zagovara Hrvatska seljačka stranka) i afi rmira se lenjinistička inačica, koja će imati važnost i za državno osamostaljenje Hrvatske početkom devedesetih godina 20. stoljeća. U članku se iznosi i zapažanje o paradoksu (revolucionarnog) samoodređenja naroda kao jednom od fenomena koji su obilježili povijesni kontinuitet hrvatskih državotvornih aspiracija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus