Naslov
Florističko-vegetacijske značajke šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Lici
(Floristic and vegetation characteristics of pedunculate oak forests (Quercus robur L.) in Lika)

Autori
Orešković, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2017

Stranica
42

Mentor
Vukelić, Joso

Ključne riječi
hrast lužnjak, Lika, florni sastav, vegetacijska struktura
(pedunculate oak, Lika, floristic composition, vegetation structure)

Sažetak
Fitocenološko istraživanje sastojina hrasta lužnjaka na povremeno poplavnim i mokrim staništima Like provedeno je prema principima standardne Braun-Blanquetove metode (1964). Svrha istraživanja sastojina hrasta lužnjaka na Dinarskom području bila je analizirati njihov florni sastav, nomenklaturno i sintaksonomski ih pobliže odrediti i usporediti sa sličnim sastojinama iz ostalog dijela Hrvatske. Istraživanja su provedena na tri lokaliteta (Premužno jezero, Crno jezero i Ličko polje). Rezultati obuhvaćaju analitičke tablice i analizu flornog sastava snimljenih sastojina na temelju trinaest fitocenoloških ploha, te njihovu usporedbu sa hrastovo-grabovim sastojinama iz panonskog dijela Hrvatske. Na temelju analize zaključili smo da se istražene sastojine mogu uključiti u asocijaciju Carpino betuli-Quercetum roboris, ustanovljenu i šire opisanu u panonskom dijelu Hrvatske. U odnosu na hrastovo-grabove šume panonske Hrvatske, u istraživanim sastojinama su prisutne vrste Fraxinus excelsior, Abies alba, Viburnum lantana, Berberis vulgaris, Sorbus torminalis, Asparagus tenuifolius, Asplenium trichomanes, Acer pseudoplatanus, Carex spicata, Carex hirta, Cardaminopsis arenosa, Ornithogalum pyramidale i druge. S druge strane u njima izostaju brojni elementi panonskih šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, prije svega Fraxinus angustifolia, Veronica montana, Vinca minor, Ruscus aculeatus, Galium odoratum, Dryopteris filix-mas, Sanicula europaea, Crataegus laevigata, Oxalis acetosella, a nismo evidentirali ni česte vrste vlažnih i mokrih staništa Carex remota, C. brizoides i Glechoma hederacea. Razlike u flornom sastavu posljedica su biogeografskog položaja uspoređivanih šuma, njihovih ekoloških značajki – ponajprije u režimu vlaženja, geomorfologiji terena, nadmorskoj visini, makroklimi i antropogenom utjecaju. Budući da se istraživane sastojine razlikuju od panonskih hrastovo-grabovih šuma, potrebno ih je istražiti i na ostalim lokalitetima u Dinaridima i u nomenklaturno-sintaksonomskom smislu odgovarajuće klasificirati. Zbog jedinstvenosti, sastojine u Premužnom i Crnom jezeru treba proglasiti šumama posebne namjene i odgovarajućim postupcima osigurati njihov opstanak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA