Naslov
Strukturna i vegetacijska obilježja prašume Kuta na Žumberku
(Structural and vegetation features of virgin forest Kuta on Žumberak)

Autori
Tomić, Jana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2014

Stranica
39

Mentor
Vukelić, Joso

Ključne riječi
Park prirode, bukova prašuma, florni sastav, ilirske bukova sastojine, struktura
(Nature park, beech virgin forest, floral composition, Illyrian beech stand, structure)

Sažetak
U radu je istražena vegetacijska struktura i florni sastav bukove prašume Kuta na Žumberku. Na terenu je snimljeno pet fitocenoloških ploha, snimci su analitički obrađeni, provedena je statistička analiza i usporedba sa flornim sastavom srodnih zajednica SZ Hrvatske. Na taj smo način definirali šumsku zajednicu, njen sinsistematski položaj i druge značajke. Istraživana bukova šuma pripada poznatoj asocijaciji Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae (Borhidi 1963) Marinček et al. 1993, koja predstavlja središnju cenozu bukovih šuma montanskoga pojasa ilirske florne provincije. Ističe se većim udjelom vrsta ilirskoga flornoga geoelementa i sveze Aremonio-Fagion (Horvat 1938) Borhidi in Törek, Podani et Borhidi 1989, među kojima su najzastupijenije Hacquetia epipactis, Vici oroboides, Lamium orvala, Cardamine waldsteinii, Omphalodes verna, Cardamine kitaibelii, Scopolia carniolica, Aremonia agrimonoides i Isopyrum thalictroides. Brojne su vrste reda Fagetalia i nižih jedinica, na svim snimcima zabilježene su Lonicera alpigena, Galium odoratum, Dryopteris filix-mas, Paris quadrifolia, Polygonatum multiflorum, Cardamine bulbifera, Asplenium scolopendrium, Adoxa moschatellina, Geranium robertianum i Polystichum setiferum. Od vrsta ostalih sinsistematskih kategorija najprisutnije su Dryopteris carthusiana, Scilla bifolia, Urtica dioica, Anemone nemorosa, Hedera helix, Senecio ovatus, Luzula luzuloides, Anthriscus nitida. Ovakav florni sastav vrlo dobro indicira stanišne uvjete, prije svega reljef i u vezi s njim promjene u mikroklimi i vlažnosti tla. Ordinacijski dijagram prikazuje relativno znatnije razlikovanje od ostalih uspoređivanih zajednica, a najveću sličnost pokazuje sa sastojinama iste asocijacije na Medvednici. Isto tako, na dijagramu možemo vidjeti izrazitu heterogenost svih sastojina koje su u Hrvatskoj definirane kao Lamio orvalae-Fagetum.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA