Pregled bibliografske jedinice broj: 893639
„Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti“ – 175-a obljetnica Matice hrvatske i 170-ta obljetnica proglašenja hrvatskoga jezika službenim
„Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti“ – 175-a obljetnica Matice hrvatske i 170-ta obljetnica proglašenja hrvatskoga jezika službenim // Zadarski filološki dani
Biograd na Moru, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 2017. str. 32-32 (ostalo, nije recenziran, sažetak)
CROSBI ID: 893639 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti“ – 175-a obljetnica Matice hrvatske i 170-ta obljetnica proglašenja hrvatskoga jezika službenim
("Nation with no nationality is like a body with no bones" - 175th anniversary of the Croatian Matrix and the 170th anniversary of the proclamation of the Croatian language official)
Autori
Repar, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zadarski filološki dani
/ - , 2017, 32-32
Skup
Zadarski filološki dani 7
Mjesto i datum
Biograd na Moru, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 22.09.2017. - 23.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatski narodni preporod, Matica hrvatska, hrvatski jezik
(Croatian national revival, Croatian Matrix, Croatian language)
Sažetak
Hrvatski narodni preporod jedno je od najvažnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti, kada su mladi intelektualci pokušali politički i jezično ujediniti Hrvatsku. Pretpreporoditelj, Maksimilijan Vrhovac, pozvao je 1813. Hrvate na prikupljanje hrvatskoga narodnoga blaga kako bi ojačao njihovu svijest o važnosti kulturnoga i jezičnoga identiteta, a Ljudevit Gaj je 1835. godine pokrenuo "Novine horvatske", s geslom “Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti”. Godine 1842., na Gajev poticaj, utemeljena je Matica ilirska, koja nakon zabrane ilirskoga imena postaje Matica hrvatska. Njezin je cilj bio promicanje ideja hrvatskoga narodnoga preporoda i objavljivanje knjiga na hrvatskome jeziku. Konačna pobjeda preporoditelja ostvarena je 1847. godine kada hrvatski jezik postaje sluţbenim. Pritom je veliku ulogu odigrao Ivan Kukuljević Sakcinski, koji je održao prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku. Rad tematizira temeljne ideje o stvaranju zajedničkoga jezika tijekom 19. stoljeća, ukratko analizira rad Matice hrvatske koja ove godine obiljeţava 175-tu obljetnicu osnutka te se osvrće na odluku Hrvatskoga sabora o proglašenju hrvatskoga jezika službenim. Također, analizira se rad istaknutih hrvatskih preporoditelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
