Naslov
Arhetip sjećanja u poljskoj i hrvatskoj hodonimiji
(Archetype of memories in the street names (typology in Polish and Croatian linguistics))

Autori
Lasić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zadarski filoloski dani 7 / Božić, Rafaela ; Baričević, Sanja - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2017, 28-29

Skup
Zadarski filološki dani 7

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 22.09.2017. - 23.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hodonimija, hrvatski jezik, poljski jezik, arhetip sjećanja
(hodonyms (street names), Croatian, Polish, archetype of memories)

Sažetak
Hodonimi su izravan proizvod višestoljetnoga razvoja urbanoga prostora. Od rimskoga vremena pa do danas djeluju kao integralni dio društva pretvoren u sustav mišljenja koji je važan za oblikovanje identiteta grada. Postanak je hodonima u većini europskih gradova motiviran kroz četiri stalna arhetipa: smjer, smještaj, karakter i sjećanje (Handke 1970: 23). Prisutnost jednoga od njih pri motivaciji dovodi do imenovanja i konačnoga oblikovanja hodonima. Arhetipove smjera, smještaja i karaktera susrećemo u urbanome prostoru od prvih imenovanja ulica u starome Rimu. Međutim, četvrti, ujedno i najmlađi arhetip sjećanja, u europskome se urbanome prostoru javlja kasnije, tek negdje od početka 19. stoljeća kada se formiraju europski gradovi s organiziranom mrežom ulica. Mada najmlađi, arhetip sjećanja danas je najzastupljeniji u hodonimiji i u radu se donosi prikaz povijesnoga (i jezičnoga) (pre)oblikovanja ovoga arhetipa, a na primjerima iz poljske i hrvatske hodonimije. Izdvaja se sjećanje kroz analizu mjesta, ljudi i događaja koji, kao odraz ideološke misli danoga vremena, utječu na postanak (i nestanak) hodonima. Uz analizu sjećanja na izabranome se korpusu poljskih i hrvatskih hodonima tvorbeno i strukturno raščlanjuje i izdvaja jezična raslojenost koja potvrđuje domaće i strane jezične utjecaje pri formiranju hodonima. Za potrebe ovoga rada uzeti su upravo hodonimi zato što ostavljaju (i otvaraju) prostor kao predmeti istraživanja jezika, kulture, identiteta, a time i svijesti (i savjesti) urbanih područja na / u kojima se pojavljuju (imenuju, preimenuju), u kojima žive i u kojima nerijetko svojim izgledom i značenjem „provociraju“.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA