Pregled bibliografske jedinice broj: 893477
Ispitna anksioznost i percepcija nastavnog procesa: spolne razlike i odnos sa školskim postignućem
Ispitna anksioznost i percepcija nastavnog procesa: spolne razlike i odnos sa školskim postignućem // 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 893477 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ispitna anksioznost i percepcija nastavnog procesa: spolne razlike i odnos sa školskim postignućem
(Test anxiety and the perception of teaching process: gender differences and relationship with school achievement)
Autori
Kozina, Mihael ; Putarek, Vanja ; Vlahović-Štetić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Knjiga sažetaka
/ Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017
Skup
23. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ispitna anksioznost ; nastavni proces ; spolne razlike ; školsko postignuće, osjetljivost na potkrepljenje
(test anxiety ; teaching process ; gender differences ; school achievement ; reinforcement sensitivity)
Sažetak
Ispitna anksioznost predstavlja neugodno emocionalno stanje koje se javlja prije, za vrijeme i nakon ispitnih situacija, a sastoji se od kognitivne i fiziološke komponentne. Kognitivna komponentna odnosi se na ometajuće misli koje interferiraju s uratkom u ispitnoj situaciji (npr. očekivanje lošeg postignuća, zabrinutost oko reakcija roditelja na loše postignuće). Fiziološka komponentna uključuje fiziološke reakcije u ispitnim situacijama (npr. drhtanje ruku, crvenilo, ubrzan rad srca). Ispitna anksioznost povezana je s obilježjima školskog okruženja i nastavnog procesa, a može se u većoj mjeri manifestirati kod učenika koji su osobito vulnerabilni za pojavu anksioznosti općenito, primjerice kod djevojaka. Stoga je naš prvi cilj bio provjeriti spolne razlike u percepciji nastavnog procesa, odnosno u zadovoljstvu različitim aspektima nastavnog procesa i njihovoj stresnosti, te u ispitnoj anksioznosti. Nadalje, budući da su istraživanja pokazala da učenici s izraženom ispitnom anksioznošću imaju i lošije školsko postignuće, naš drugi cilj bio je provjeriti predviđa li ispitna anksioznost školsko postignuće, i to povrh sociodemografskih obilježja, osnovnih motivacijskih sustava učenika (osjetljivost na potkrepljenje) te percepcije nastavnog procesa. U istraživanju je sudjelovalo 858 učenika iz sva četiri razreda jedne prirodoslovno- matematičke gimnazije u Zagrebu. Učenici su odgovarali na sociodemografska pitanja i izvijestili o školskom uspjehu na kraju prošle školske godine, a ispitane su i njihove procjene zadovoljstva pojedinim aspektima škole i akademskog stresa, ispitna anksioznost i osjetljivost na potkrepljenje. Rezultati istraživanja pokazali su da djevojke percipiraju usmene i pismene provjere znanja, domaće zadaće i količinu školskih obaveza stresnijima od mladića. Djevojke su općenito manje zadovoljne školom od mladića te imaju izraženije obje komponente ispitne anksioznosti. Nadalje, ispitna anksioznost je statistički značajno doprinijela predviđanju školskog postignuća povrh sociodemografskih obilježja, motivacijskih sustava i percepcije nastavnog procesa. Pritom samostalni doprinos ima kognitivna komponentna, ne i fiziološka, odnosno učenici s izraženijom zabrinutosti vezanoj uz školu imaju lošije školsko postignuće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb