Naslov
Rasadnička klijavost i morfološke značajke dvogodišnjih sadnica (2+0) divlje trešnje (Prunus avium L.) različitog načina predsjetvene pripreme sjemena
(The nursery germination and morphological properties of two years old seedlings (2+0) wild cherry (Prunus avium L.) with difrend ways of seed pretreatment)

Autori
Srša, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.09

Godina
2017

Stranica
53

Mentor
Drvodelić, Damir

Ključne riječi
Prunus avium L. ; Rasadnička klijavost ; Sjeme ; Stratifikacija ; Vrijeme sjetve
(Prunus avium L. ; nursery germination ; seed ; stratification ; sowing time)

Sažetak
U diplomskom radu ispitivat će se rasadnička klijavost sjemena divlje trešnje (Prunus avium L.) s deset načina predsjetvene pripreme sjemena. Tijekom vegetacije pratit će se rast i prirast sadnica. Tijekom prve dvije vegetacije izmjerit će se važnije morfološke značajke sadnica (visina, promjer vrata korijena, broj listova). Na osnovu postotaka rasadničke klijavosti i morfoloških značajki preporučit će se najbolji način predsjetvene pripreme sjemena. Utvrđena je apsolutna težina sjemena divlje trešnje od 181 g. Najveća rasadnička klijavost sjemena (2016.) utvrđena je u slučaju ljetne sjetve bez arilusa (77, 50%) i sjemena bez arilusa s obavljenom flotacijom (77, 25%). Rasadnička klijavost preležalog sjemena (2017.) bila je najveća kod jesenske sjetve sjemena bez arilusa (31, 50%) i sjemena bez arilusa s flotacijom (44, 25%). Visinski rast 1+0 sadnica bio je najviši kod jesenske sjetve bez arilusa (210, 32), a najniži kod ljetne sjetve bez arilusa (129, 79). Visinski rast 2+0 sadnica bio je najviši kod jesenske sjetve bez arilusa (874, 45), a najniži kod ljetne sjetve bez arilusa (524, 42). Debljinski prirast 1+0 sadnica bio je najveći kod jesenske sjetve bez arilusa (3, 49), a najmanji kod ljetne sjetve bez arilusa (3, 12). Debljinski prirast 2+0 sadnica bio je najveći kod jesenske sjetve bez arilusa s flotacijom (8, 18), a najmanji kod ljetne sjetve bez arilusa (5, 58). Najveći koeficijent vitkosti imaju sadnice 1+0 uzgojene proljetnom sjetvom sjemena tretiranog toplo-vlažnim postupkom (60, 53). Kod 2+0 sadnica najveći koeficijent vitkosti ima proljetna sjetva toplo vlažnog i hladno-vlažnog postupka (107, 17). Prema kvaliteti 1+0 sadnica najviše ih ima u škartu za sve tri sjetve (ljetna=65, 83% ; jesenska=47, 06% ; proljetna= 50, 23%). Dok kod 2+0 sadnica najviše ih pripada u III klasu za sve tri sjetve (ljetna=53, 61% ; jesenska=60, 29% ; proljetna=70, 50%).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA