Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 893057

Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik


Barbir, Antonela
Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik, 2015., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 893057 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik

Autori
Barbir, Antonela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.10

Godina
2015

Stranica
74

Mentor
Karavanić Ivor ; Miko, Slobodan

Ključne riječi
paleolitik ; mustjerska kultura ; podvodno nalazište ; Resnik ; Dalmacija

Sažetak
Lokalitet Kaštel Štafilić – Resnik podvodni je lokalitet koji se nalazi u Kaštelanskom zaljevu u Dalmaciji. Sustavno je istraživan od 2008. do 2015. osim 2009. Zbog nedostatka primarnog konteksta, prvenstveno činjenice da u Kaštelanskom zaljevu više nema pleistocenskog sedimenta, već samo holocenski mulj, datiranje lokaliteta je vrlo okvirno. Osim toga, mogućnosti za druge analize, poput zooarheoloških, arheobotaničkih, geoarheoloških, analiza rekonstrukcije paleookoliša i drugih, su nepostojeće upravo zbog nedostatka konteksta. Vremenska odrednica kod ovog lokaliteta je vrlo široka. U istraživanjima je pronađeno je oko 5000 komada rožnjaka koji su analizirani i prema tipologiji svrstani u srednji paleolitik, preciznije, u mustjersku kulturu. Prema zastupljenosti tipova oruđa pokušalo se odrediti tip musterijena. Od oruđa najviše su zastupljena strugala, čak 98 %, a takva visoka zastupljenost oruđa najviše odgovara tipičnom musterijenu. Ipak, treba naglasiti da različiti tipovi musterijena nisu rezultat kulturnih promjena tijekom vremena, tako da ova tipološka odrednica nikako ne precizira kronološku (Karavanić, 2006). Mustjerska kultura okvirno traje od prije 200.000 do prije 30.000 godina prije sadašnjosti. Prema podacima za promjene razine mora u Jadranu pokušalo se rekonstruirati u kojim je razdobljima mogao nastati lokalitet, te se došlo do zaključka da je razina mora bila dovoljno niska samo u razdobljima između 190.000 i 130.000 godina prije sadašnjosti (MIS 6), krajem MIS 5 (između 87.800 i 77.800 godina prije sadađnjosti) te između 73.000 (MIS 4) i 40.000 godina prije sadašnjosti 5(polovica MIS 3). Kao donja vremenska granica uzeta je 40.000 godina prije sadašnjosti zbog tipološke odrednice i zbog usporedbe s lokalitetom Mujina pećina. Tip musterijena prisutan na ovom lokalitetu je tipični musterijen, karakterističan zbog dominacije strugala, ali ovu konstataciju treba uzeti s rezervom zbog malog broja oruđa. Za potrebe ovog rada rađene su analize komparativnog materijala s lokaliteta na otvorenom - Karanušići, Ražanac i Panđerovica. Analize s ovih lokaliteta bazirale su se na pregledu omjera artefakata i pseudoartefakata, te oštećenjima na njima. Analize su pokazale visok postotak pseudoartefakata i kod Kaštel Štafilić – Resnika, i kod otvorenih lokaliteta. Zanimljivo, kod lokaliteta na otvorenom visok je udio pseudoartefakta koji morfologijom podsjećaju na udupke i nazupke, dok u Kaštelanskom zaljevu nije pronađen niti jedan nazubljeni komad. Takva distribucija nazubljenih komada pokazuje bitne razlike u nastajanju pseudoartefakata i oštećenja na podvodnom materijalu i onom na otvorenom, a uzroci su različiti geomorfološki procesi pod vodom i na kopnu. Takve razlike vidljive su i na patini, pa tako podvodni nalazi mogu imati bijelu patinu od vode ili crnu od mulja, dok nalazi s otvorenog lokaliteta imaju bež patinu u raznim nijansama. Razlike su vidljive i ako se pogleda odnos zaobljenosti rubova s ova dva tipa lokaliteta. Dominantna kategorija zaobljenosti kod podvodnih nalaza je polu- kutno, dok je kod nalaza s otvorenih lokaliteta kutno. To se može objasniti time da, iako je podvodni materijal u jednu ruku zaštićen od vanjskih utjecaja, nije zaštićen od gibanja mora koje ga lagano miče po morskom dnu i na taj način zaobljuje. Artefakti prikupljeni na otvorenim lokalitetima uglavnom su kutni, što se može povezati s brojnim oštećenjima na rubovima koji su nastali uslijed geomorfoloških procesa. Treba uzeti u obzir i mogućnost da nalazište nije nastalo u jednom razdoblju, već da je bilo naseljeno i / ili posjećivano tijekom dužeg razdoblja dok je bilo kopno. Determinacija artefakta od prirodno lomljenih rožnjaka nova je tema u hrvatskoj arheologiji, te je potrebno još mnogo rada i različitih analiza na ovom polju kako bi se došli do novih spoznaja. Prvi problem je što nema komparativnih lokaliteta na kojima je napravljena takva analiza. Intenzivnija istraživanja i rekognosciranja otvorenih i podvodnih lokaliteta, te stvaranje baze uzoraka pseudoartefakta od različitih sirovina bi moglo pomoći rješavanju tog problema. Nadalje, potrebno je dodatno razraditi kriterije razlikovanja artefakta od pseudoartefakta, jer su kriteriji korišteni u ovom radu kombinacija svih kriterija iz literature koja se bavi ovom tematikom. Za bolje poznavanje uzroka nastajanja pseudoartefakata i oštećenja na artefaktima potrebna je suradnja s geolozima. Na prikupljenom materijalu može se upotrijebiti fotografiranje UV svjetlom ili elektronskim mikroskopom čime bi se istakli negativi od prethodno odlomljenih odbojaka i na taj bi način s većom sigurnošću odvajali artefakte od pseudoartefakta. Što se tiče lokaliteta Kaštel Štafilić – Resnik, smatram da su potrebna daljnja istraživanja i rekognosciranja cijelog Zaljeva jer je dio koji je napravljen proteklih godina premalen za lociranje naselja ili kampa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Arheologija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Hrvatski geološki institut

Profili:

Avatar Url Slobodan Miko (mentor)

Avatar Url Ivor Karavanić (mentor)

Avatar Url Antonela Barbir (autor)

Citiraj ovu publikaciju:

Barbir, Antonela
Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik, 2015., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
Barbir, A. (2015) 'Litički materijal s podvodnog srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik', diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Barbir, Antonela}, year = {2015}, pages = {74}, keywords = {paleolitik, mustjerska kultura, podvodno nalazi\v{s}te, Resnik, Dalmacija}, title = {Liti\v{c}ki materijal s podvodnog srednjopaleoliti\v{c}kog nalazi\v{s}ta Ka\v{s}tel \v{S}tafili\'{c} – Resnik}, keyword = {paleolitik, mustjerska kultura, podvodno nalazi\v{s}te, Resnik, Dalmacija}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Barbir, Antonela}, year = {2015}, pages = {74}, keywords = {paleolitik, mustjerska kultura, podvodno nalazi\v{s}te, Resnik, Dalmacija}, title = {Liti\v{c}ki materijal s podvodnog srednjopaleoliti\v{c}kog nalazi\v{s}ta Ka\v{s}tel \v{S}tafili\'{c} – Resnik}, keyword = {paleolitik, mustjerska kultura, podvodno nalazi\v{s}te, Resnik, Dalmacija}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font