Pregled bibliografske jedinice broj: 89298
Neki arheološki primjeri zaposjedanja ruševina antičkih urbanih cjelina u sjevernoj Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka
Neki arheološki primjeri zaposjedanja ruševina antičkih urbanih cjelina u sjevernoj Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka // Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 18 (2001), 189-212 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 89298 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neki arheološki primjeri zaposjedanja ruševina antičkih urbanih cjelina u sjevernoj Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka
(Some examples of medieval occupation of Roman urban ruins in Northern Croatia)
Autori
Sekelj Ivančan, Tajana
Izvornik
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (1330-0644) 18
(2001);
189-212
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sjeverna Hrvatska; ruševine antičkih urbanih cjelina; Osijek; Vinkovci; Ludbreg; Sisak; srednji vijek; zakonitosti zaposjedanja prostora
(Northern Croatia; Osijek; Vinkovci; Ludbreg; Sisak; Early Middle Ages)
Sažetak
U sjevernoj Hrvatskoj na lokalitetima većih urbanih antičkih cjelina uz pretežito antičku arheološku građu registrirano je više srednjovjekovnih nalaza. Lociranje položaja nalaza iz srednjeg vijeka u odnosu na ruševine antičkih urbanih cjelina na primjerima Osijeka, Vinkovaca, Ludbrega i Siska, pokazalo je određene zakonitosti odabira sličnog prostora za stanovanje ili pokapanje stanovništva u određenom razdoblju srednjeg vijeka, a u odnosu na stariju antičku i kasnoantičku ostavštinu. Analiza je pokazala stanoviti kontinuitet uporabe prostora antičkog grada i njenih nekropola kroz kasnu antiku i ranokršćansko razdoblje te u vrijeme rane seobe naroda. Tijekom 7. i 8. stoljeća arheološki nalazi na tim prostorima nedostaju ili su sporadični, a locirani su na udaljenijim položajima, dok se na prijelazu 9. u 10. stoljeće lokacije za stanovanje ili pokapanje ponovno približavaju ruševinama antičkih gradova. Stanovništvo iz vremena obilježenog značajkama bjelobrdskog kulturnog kruga te kasnijom izgradnjom sakralnih objekata ponovno odabire mjesta antičkih nekropola za pokapanje svojih mrtvih, odnosno prostor unutar stare antičke jezgre za stanovanje iz čega se formiraju centri srednjovjekovnih naselja spominjanih od kraja 12. do početka 14. stoljeća u povijesnim izvorima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA