Pregled bibliografske jedinice broj: 8926
Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara
Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara // Šumarski list, 121 (1997), 7-8; 361-370 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 8926 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara
(Growth and biomass production of six coniferous species on luvisol)
Autori
Orlić, Stevo ; Komlenović, Nikola ; Rastovski, Petar ; Ocvirek, Marijan
Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 121
(1997), 7-8;
361-370
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
četinjače; uspijevanje; produkcija biomase; akumulacija hraniva u biomasi
(conifers; growth; biomass production; nutrient accumulation)
Sažetak
Istraživanja su provedena na području UŠ Bjelovar, u komparativnom pokusu 6 vrsta četinjača. Pokus je osnovan u proljeće 1969. godine, a istražuju se sljedeće vrste četinjača: Obična smreka (Picea abies Karst.), Obični bor (Pinus sylvestris L.), Crni bor (Pinus nigra Arn.), Europski ariš (Lalrix europea L.), Amerilki borovac (Pinus strobus L.) i Zelena duglazija (Pseudotsuga menziesii Rranco). U 26. godini nakon osnivanja u pokusu su registrirani sljedeći rezultati: visok postotak preživljenja imali su obični bor (81,8 %), crni bor (80,1 %) i običn smreka (79,9 %), a izrazito nizak europski ariš (39,1 %) i zelena duglazija (17,4 %); američki borovac, europski ariš i zelena duglazija vodeće su vrste glede visinskog i debljinskog rasta. Daleko najveća drvna zaliha utvrđena je kod američkog borovca, a zbog niskog postotka preživljenja najniža kod zelene duglazije. Takav odnos utvrđen je i glede proizvedene suhe tvari. Iza američkog borovca (242 324 kg/ha) po proizvedenoj biomasi dolazi obični bor (218 081 kg/ha), zatim sa značajnim zaostatkom obična smreka (175 921 kg/ha), crni bor (168 228 kg/ha) i europski ariš (158 231 kg/ha) te na kraju zelena dugalzija (127 616 kg/ha). Hranivima je relativno najsiromašnije drvo, a najbogatije iglice i kora. Kod većine istraživanih vrsta biomasa je sadržavla najviše dušika, a zatim kalcija. Smreka je na ovom pokusu, kao i u više drugih pokusa usvojila najviše kalcija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
00240103
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Profili:
Stevo Orlić
(autor)
Marijan Ocvirek
(autor)
Nikola Komlenović
(autor)
Petar Rastovski
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB International
- Forestry Abstracts
- Pascal
- Geobase
- Agricola