Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 892123

Euri i Eura : Rod i sklonidba pozajmljenica na kratko nenaglašeno -o u hrvatskome


Sučić, Matea
Euri i Eura : Rod i sklonidba pozajmljenica na kratko nenaglašeno -o u hrvatskome, 2017., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 892123 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Euri i Eura : Rod i sklonidba pozajmljenica na kratko nenaglašeno -o u hrvatskome
(Euri and Eura : Gender and declension of loanwords ending in short unstressed -o in Croatian)

Autori
Sučić, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.09

Godina
2017

Stranica
337

Mentor
Marković, Ivan

Ključne riječi
rod ; heterogen ; sklonidba ; pozajmljenice ; hrvatski jezik
(gender ; heteroclisis ; declension ; loanwords ; Croatian)

Sažetak
Rad se bavi pozajmljenicama na kratko nenaglašeno -o (uz poneku pozajmljenicu na kratko nenaglašeno -e) u hrvatskome. Analiza se temelji na opsežnu korpusu 150 riječi (npr. euro, Euro, dildo, bijenale, finale) s nekoliko tisuća rečeničnih potvrda skupljenih iz raznovrsnih izvora – iz beletristike, s internetskih portala te iz razgovornoga registra (uključujući blogove i internetske forume). Prvi je dio rada uvod u kojemu se donosi analiza roda pozajmljenica zasebno u singularu i u pluralu, a stanje se obrazlaže s obzirom na kategoriju živosti, regiolekt i registar. Posebna se pažnja posvećuje heterogenima, čiji se rod razlikuje u singularu i u pluralu (npr. ovaj kredo ~ ova kreda). Osim roda, analizira se i sklonidba pozajmljenica te se detektiraju česte pojave a-sklonidbe s nultim morfom, umetanja morfa -os, engleskoga - s te duge množine u višesložnim riječima. Naposljetku se jezični uzus uspoređuje s jezičnom normom kako bi se razvidjelo postoji li između njih raskorak, tj. slijedi li propis stvarno jezično stanje među izvornim govornicima hrvatskoga. Drugi dio rada donosi rječnik u kojemu se uz svaku od pozajmljenica, tj. natuknica, donosi stanje s rodom i sklonidbom utvrđeno na temelju prikupljena korpusa te rječnički i savjetnički opisi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Povjerenstvo: Krešimir Mićanović, Helena Delaš,
Ivan Marković



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ivan Marković (mentor)

Poveznice na cjeloviti tekst rada:

Pristup cjelovitom tekstu rada

Citiraj ovu publikaciju:

Sučić, Matea
Euri i Eura : Rod i sklonidba pozajmljenica na kratko nenaglašeno -o u hrvatskome, 2017., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
Sučić, M. (2017) 'Euri i Eura : Rod i sklonidba pozajmljenica na kratko nenaglašeno -o u hrvatskome', diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Su\v{c}i\'{c}, Matea}, year = {2017}, pages = {337}, keywords = {rod, heterogen, sklonidba, pozajmljenice, hrvatski jezik}, title = {Euri i Eura : Rod i sklonidba pozajmljenica na kratko nenagla\v{s}eno -o u hrvatskome}, keyword = {rod, heterogen, sklonidba, pozajmljenice, hrvatski jezik}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Su\v{c}i\'{c}, Matea}, year = {2017}, pages = {337}, keywords = {gender, heteroclisis, declension, loanwords, Croatian}, title = {Euri and Eura : Gender and declension of loanwords ending in short unstressed -o in Croatian}, keyword = {gender, heteroclisis, declension, loanwords, Croatian}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font