Naslov
Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti - prvi rezultati
(CRO-WELL - first results)

Autori
Lučić, Lana ; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ; Brajša- Žganec, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. DRZB - knjiga sažetaka / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka - Zagreb, 2017, 156-156

Skup
23.Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dobrobit, sreća, longitudinalno istraživanje
(wellbeing, happiness, longitudinal research)

Sažetak
Pojmom dobrobit opisujemo način na koji pojedinci evaluiraju svoje živote ili koliko povoljno ih procjenjuju. Dosadašnje studije većinom su usmjerene na kratkotrajne učinke pozitivnih emocija u eksperimentalnim studijama, a u manjoj mjeri se bave dugoročnim učincima životnih događaja na dobrobit. Dodatno, većina prethodnih istraživanja usmjerena je na negativne životne događaje te su potrebna dodatna istraživanja o utjecaju dobrobiti na pozitivne životne događaje. Projekt CRO-WELL zamišljen je kao veliki nacionalni longitudinalni sustav praćenja dobrobiti u Hrvatskoj s dva cilja. Prvi cilj je provjeriti stupanj u kojem se dobrobit mijenja tijekom vremena i jesu li ti obrasci promjena različiti za različite ljude. Drugi cilj je ispitati je li dobrobit indikator dobrog života i preduvjet za buduće povoljne životne ishode i pozitivne životne događaje, kao što to dosadašnje studije sugeriraju. Istraživanje će se provesti u četiri vala online putem, a sudionici mogu biti svi punoljetni, računalno pismeni građani RH. Baterija upitnika prvog vala obuhvaća podatke o socio-demografskim varijablama, osobinama ličnosti, različitim sastavnicama dobrobiti, strategijama regulacije emocija i životnim događajima. Za svaki životni događaj koji se sudioniku dogodio u posljednjih godinu dana, on daje procjenu koliko je taj događaj za njega bio pozitivan, negativan, značajan i očekivan na skali od 0-10. Preliminarni rezultati napravljeni su na uzorku od N=1976 sudionika. Na Skali zadovoljstva životom, kao jednoj od mjera dobrobiti, sudionici su u prosjeku zadovoljniji nego nezadovoljni svojim životom (M=7.1, SD=1.90), a slično procjenjuju i razinu sreće (M=7.0, SD=2.02). U prosjeku češće proživljavaju pozitivne emocije, a na Skali procvata procjenjuju se prilično uspješnima (M=45.7, SD=6.90). Kao strategiju regulacije emocija, u prosjeku najčešće traže rješenje problema, a zatim koriste strategiju pozitivnog razmišljanja i izražavanja vlastitih osjećaja. Najpozitivnijim događajem pokazalo se rođenje djeteta, a najnegativnijim uhićenje. Kao najznačajniji događaj navodi se smrt djeteta, a najočekivaniji završetak školovanja. Početak prijateljstva najčešći je događaj prema podacima na ovom uzorku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
ISSN 1849-6946

POVEZANOST RADA