Pregled bibliografske jedinice broj: 891779
Tko govori u ime Roma u hrvatskim mainstream medijima?
Tko govori u ime Roma u hrvatskim mainstream medijima?, 2015., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 891779 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko govori u ime Roma u hrvatskim mainstream medijima?
(Who Speaks on Behalf of the Roma in Croatian Mainstream Media?)
Autori
Valentić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2015
Stranica
61
Mentor
Božić, Jasmina
Ključne riječi
Romi, akteri, diskurs, kritička analiza diskursa, mediji, moć
(Roma, actors, discourse, critical discourse analysis, media, power)
Sažetak
Rad se bavi medijskom predstavljenošću Roma, višestruko marginalizirane nacionalne manjine u Hrvatskoj, kroz uspostavljanje tipologije aktera koji u hrvatskim mainstream medijima govore o romskoj manjini, kao i kroz analiziranje značajki diskursa pojedinih tipova aktera. Iščitavanjem 57 članaka Index.hr-a te elektroničkog i tiskanog izdanja Jutarnjeg lista, došli smo do podjele aktera na subjekte i objekte, na one s djelatnom i s pasivnom pozicijom u govornoj situaciji, a unutar tih kategorija određene smo tipove aktera podijelili na romske i neromske. Analiza je pokazala da se kao subjekti u tekstovima o Romima najčešće javljaju pripadnici romske zajednice koji spadaju u kategoriju građana, aktera koji posjeduju najmanju količinu formalnog autoriteta, dok najmanju učestalost pojavljivanja bilježe tzv. romski stručni sugovornici. Objekti su u člancima bili najčešće Romi, bilo kao cjelina i veća skupina ili kao individualni, konkretni pripadnici zajednice. Pri formiranju tipova diskursa karakterističnih za pojedine aktere koristili smo kritičku analizu diskursa, metodološki pristup koji nije samo deskriptivan nego i interpretativan i eksplikativan te raščlambu diskursa na pet elemenata koju je autor John Dryzek razvio unutar svoje teorije deliberacijske demokracije. Pritom smo označitelja „Romi“ sagledali kao lebdećeg, praznog označitelja koji se puni određenim značenjima ovisno o kontekstu u kojem se nalazi. Analiza članaka koji su ušli u uzorak polučila je tri tipa diskursa: demonizirajući diskurs (s poddiskursima ili narativima „Romi kao vršitelji opasnih i protuzakonitih radnji“, „Romi kao prijetnja“, „Romi kao 'jednakiji od drugih'“), viktimizirajući diskurs (s narativima „Romi kao žrtve specifičnog društvenog položaja“, „Romi kao 'dežurne žrtve'“) te kulturološki diskurs.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija