Naslov
Socidemografski i obiteljski prediktori za razvoj ADHD poremećaja kod djece školske dobi u osnovnim školama u Mostaru

Autori
Vukojević, Mladenka ; Grbeša, Lana ; Dodaj, Arta ; Maslać, Martina ; Boban Raguž, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Dani BHAAAS-a u Bosni i Hercegovini

Mjesto i datum
Neum, Bosna i Hercegovina, 26.05.2016. - 29.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sociodemografski i obiteljski prediktori, ADHD, djeca, hiperaktivnost

Sažetak
Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD ; od engl. Attention Deficit/Hyperactivity Disorder) jedan je od najčešćih neuropsihijatrijskih poremećaja u djetinjstvu (1, 2). ADHD je karakteriziran simptomima hiperaktivnosti, impulzivnosti i nepažnjom, koji počinju u ranom djetinjstvu i mogu se nastaviti do adolescencije ili odrasle dobi (3). ADHD je najčešći dijagnosticirani poremećaj ponašanja u djece. Oko 5-12% djece diljem svijeta ima poremećaj pažnje i hiperaktivnost (4). Djeca nižeg socioekonomskog statusa češće imaju dijagnozu ADHD-a od djece višeg socioekonomskog statusa (5). Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni roditelji 300 djece u dobi 6-12 godina, od čega je 149 djece II. i III. razreda te 151 djece VI. razreda. Istraživanje je provedeno u šest osnovnih škola na području grada Mostara. godine. U istraživanju je korištena anketa koja se sastojala iz tri upitnika: standardizirani Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, standardizirana Skala procjene ponašanja djece od 6 do 18 godina i opći sociodemografski upitnik. Ispitivanje je bilo anonimno. Prikupljene podatke se testiralo odgovarajućim statističkim metodama. Rezultati: U istraživanom uzorku 24, 7% ispitanika imalo je zadovoljene kriterije za ADHD (P<0, 001). U istraživanju je sudjelovalo podjednako ispitanika muškog i ženskog spola (P=1, 000). U ispitivanom uzorku, najučestalije obrazovanje oba roditelja, bilo srednjoškolsko majke (P<0, 001), isto kao i očevo (P<0, 001). Ispitanici su većinom živjeli s oba roditelja (P<0, 001), a kuća je bila najučestalije mjesto stanovanja (P<0, 001), dok su odnosi u kući najučestalije ocijenjeni kao osrednji (P<0, 001). Očevi ispitanika najučestalije nisu imali specifičan status, dok je od skupine očeva ispitanika koji su imali određen status, najučestaliji bio status ratnog vojnog invalida (P<0, 001). Zaključak:. U svim sociodemografskim varijablama, varijablama ispitanici koji su u konačnici zadovoljavali kriterije za ADHD imali su srednje obrazovanje roditelja i lošiju socioekonomsku situaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA