Pregled bibliografske jedinice broj: 891349
Odrednice stavova prema europskim integracijama kod bosansko‐hercegovačkih studenata
Odrednice stavova prema europskim integracijama kod bosansko‐hercegovačkih studenata // XXIX. Dani psihologije u Zadru
Zadar, Hrvatska, 2014. str. - (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 891349 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odrednice stavova prema europskim integracijama kod bosansko‐hercegovačkih studenata
Autori
Dodaj, Arta ; Barišić, Marijana ; Pandža, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
ISBN
978-953-331-054-1
Skup
XXIX. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Europske integracije, nacionalni identitet, idiocentrizam, kolektivizam, studenti, BiH
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost stavova, kao i razlike u psihosocijalnim odrednicama stavova prema europskih integracijama na skupini studenata Bosne i Hercegovine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 423 studenata (327 studentica), prosječne dobi 20, 8 godina (sd=2, 398), s područja Mostara, istočnog Sarajeva i Tuzle. Ispitanici su ispunjavali Skalu stavova prema europskim integracijama (STEIN, Franceško i sur., 2002), te Skalu nacionalnog identiteta (NAIT, Čorkalo i Kamenov, 1998) te Skalu horizontalnog i vertikalnog kolektivizma i idiocentrizma (HVIC, Triandis, 1996). Rezultati ukazuju na izraženiji pozitivan stav prema europskim integracijama, kao i izraženije proeuropske aktivnosti kod Bošnjaka, nego Bosanskih Srba i Hrvata. Također, hrvatski studenti europske integracije više percipiraju kao prijetnju u usporedbi s druge dvije studentske skupine. Primjenom standnardne regresijske analize, kod svih studentskih skupina viši kozmopolitizam, kao komponenta nacionalnog identiteta, je pozitivan prediktor stavova prema europskim integracijama. Međutim, kod Bosanskih Hrvata, izraženiji vertikalni idiocentrizam, definiran kao sklonost postavljanju vlastitih potreba u odnosu na potrebe grupe, je također prediktor pozitivnijeg stava prema europskim integracijama. Zaključno, rezultati upućuju da, ovisno o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti, studenti BiH različito percipiraju vrijednost europskih integracija. Dobiveni rezultati bi se potencijalno mogli objasniti teorijom salijentnosti identiteta (Stryker i sur., 1994), odnosno, da se pojedinci više identificiraju s onim grupama koje su im u svakodnevnom životu istaknutije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
