Naslov
Razvoj održivoga ruralnoga turizma: potencijali Koprivničko-križevačke županije
(Development of sustainable rural tourism: potentials of Koprivničko-križevačka county)

Autori
Kantar, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.05

Godina
2016

Stranica
281

Mentor
Lay, Vladimir

Ključne riječi
održivi razvoj, ruralni turizam, Koprivničko-križevačka županija, kvalitativna metodologija, ljudski kapital, društveni kapital.
(sustainable development, rural tourism, Koprivničko-Križevačka County, qualitative methodology, human capital, social capital.)

Sažetak
Ovaj rad prikazuje sociološko viđenje održivog razvoja i integralne održivosti ruralnog turizma Koprivničko-križevačke županije. Ruralni turizam je značajan činitelj u aktivaciji i održivom razvoju ruralnog prostora koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva na temelju održivog razvoja. Osim toga, ruralni turizam je velikim dijelom zaslužan za spoznaju o potrebi održivog razvoja jer je najviše zainteresiran za održivost svih resursa koji su temelj njegova razvoja i održivosti. Dimenzije održivoga razvoja – ekološka, socio-kulturna, ekonomska i politička održivost – mogu se primijeniti na ruralni turizam te tako činiti koncept integralnog održivog razvoja u ruralnome turizmu. Pritom je važno naglasiti kako se integralna održivost može postići ukoliko se sve dimenzije nalaze u dinamičkoj ravnoteži. Ruralni turizam utemeljen na dimenzijama održivog razvoja predstavlja realnu alternativu masovnom turizmu i počiva na jačanju ljudskog i društvenog kapitala koji bi mogao doprinijeti implementiranju koncepta održivog razvoja. Stoga je ljudski i društveni kapital u Koprivničko-križevačkoj županiji, zajedno s dimenzijama održivog razvoja, istražen pomoću kvalitativnoga empirijskog istraživanja metodom intervjua. Subjekti istraživanja bili su lokalni akteri razvoja ruralnog turizma, stručnjaci i donositelji odluka. Temeljna konstatacija rezultata empirijskog istraživanja je da se ruralni turizam trenutno nalazi u razvojnoj fazi. Ostali rezultati empirijskog istraživanja mogu se sažeti na sljedeći način. Ekonomska održivost u bavljenju ruralnim turizmom ne postiže se ukoliko se ne oslanja na popratne djelatnosti kao što je poljoprivreda. Što se tiče socio-kulturne dimenzije održivosti, ona se njeguje uz pomoć regionalnog i zavičajnog identiteta i nije, prema mišljenjima akteri, u dovoljnoj mjeri zastupljena. Nadalje, politička dimenzija održivosti ruralnog turizma počiva na obiteljskoj podršci, ali ne i podršci institucija koje trebaju podupirati razvoj ruralnog turizma. Stanje okoliša je zadovoljavajuće i kontinuirano se unaprjeđuje pa je ekološka dimenzija održivosti postignuta. Zaključno, integralna održivost u ruralnom turizmu nije postignuta u svim dimenzijama. Zato je nužno ojačati ljudski i društveni kapital koji je trenutno nedovoljno razvijen, a ruralno stanovništvo pripremiti za nove razvojne modele koji se temelje na suradnji i umrežavanju. Jačanjem društvenog i ljudskog kapitala ruralni turizam postaje važna poluga razvoja ruralnih područja Koprivničko-križevačke županije, kontinentalnog turizma Hrvatske, a i sam počiva na čvrstoj jezgri integralne održivosti. Time je potvrđena glavna hipoteza ovoga rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA